Izvor: Nedeljnik | Utorak, 27.10.2020.| 09:00
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Šta kaže nauka - kako da budemo srećni (čak i tokom pandemije)

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Dva psihologa sa Univerziteta Kalifornije, u Berkliju, pokrenula su 2014. godine onlajn kurs sa uzvišenim ciljem: naučiti studente kako da budu srećni, i kroz nauku i kroz praksu, za samo osam nedjelja, piše CNET.

Hiljade učenika pohađalo je kurs Nauka o sreći i učili su o povezanosti, saosjećanju, zahvalnosti i pažnji. Možda i važnije, naučili su niz jednostavnih aktivnosti za koje istraživanje sugeriše da povećavaju sreću.

Oni koji su u potpunosti uzeli učešće u ovom istraživanju, uvidjeli su kako su se njihova pozitivna osjećanja povećavala svake nedjelje. Oni su rekli da osjećaju manje tuge, stresa, usamljenosti, bijesa i straha, dok su istovremeno osjećali više entuzijazma i naklonosti, kao i veći osjećaj zajedništva, povezanosti. Tokom kursa, sreća i zadovoljstvo učesnika porasli su za oko 5%. A takvu vrstu podsticaja osjećali su i četiri mjeseca nakon završetka kursa.

Može li se zaista tako lako postati srećan? Prema ovom istraživanju, može. Čak i tokom izazovnih vremena, kao što je sada pandemija koronavirusa.

- Postoji zabluda da je sreća takva kakva jeste i da je ne možemo promijeniti - kaže Lauri Santos, profesorka psihologije na Univerzitetu Jejl koja drži besplatne časove pod nazivom Nauka o blagostanju.

Jedna od popularnih teorija koja sugeriše da možemo da utičemo na svoja osjećanja zasniva se na istraživanju iz 2005. godine koje je pokazalo da dok 50% sreće određuju geni i 10% životne okolnosti, 40% sreće određuju i dnevne aktivnosti. Iako se ova teorija suočila sa brojnim kritikama, ona je prilično široko prihvaćena: barem dio naše sreće je pod našom kontrolom.

- Nauka pokazuje da su naše okolnosti, koliko god smo bogati, kakav god posao imali, kakvu materijalnu imovinu posjedovali, manje važne za sreću nego što mislimo - kaže Santos.

Još jedna velika zabluda? Ta sreća je isto što i kontinuirano pozitivno emocionalni stanje, kaže Emilijana Sajmon-Tomas, koja takođe predaje na kursu Nauka o sreći.

Ako ste srećni, ne znači da osjećate čistu radost i vedrinu svakog sata i svakog dana. Ljudi nisu takvi. Oni doživljavaju neuspjehe, probleme, gube voljene ljude. A ta negativna osjećanja su takože važan dio našeg emotivnog života.

Sreća, kažu stručnjaci, znači prihvatanje negativnih iskustava i posjedovanje vještina za upravljanje i suočavanje sa njima, kao i njihova upotreba prilikom kasnijeg donošenja boljih odluka.

- Mislimo da je sreća poput onoga što vidimo na Fejsbuku. Ali ljudi koji teže sreći u takvoj vrsti sistema vjerovanja, na kraju postaju manje srećni od ljudi koji sreću definišu na sveobuhvatan način, kao kvalitet života - kaže Sajmon-Tomas.

Ono što je zanimljivo u vezi sa sposobnošću da kontrolišemo bar dio svoje sreće je to što to možemo da učinimo besplatno od kuće ili bilo gde drugde.

Evo pet vježbi koje su kliničke studije pokazale da poboljšavaju osećanje sreće i blagostanja.

(Važna napomena: Za ljude sa kliničkom anksioznošću, depresijom ili drugim mentalnim problemima, ove vježbe nisu zamjena za terapiju, lijekove ili druge profesionalne intervencije. Međutim, neka istraživanja sugerisala su da mogu da budu korisne kao dodatak tome.)

Poboljšajte svoje društvene veze

Društvene veze su najveći faktor koji utiče na sreću, otkrilo je više studija. Jedna od najuvjerljivijih je Studija razvoja odraslih koju je radio Univerzitet Harvard i koja je više od 80 godina pratila živote stotina učesnika, a sada i njihove djece.

Bliski odnosi (sa supružnicima, porodicom, prijateljima, članovima zajednice) najveći su faktor koji ljude čini srećnim tokom cijelog života, otkrili su istraživači. Ljudi sa jakim društvenim vezama su srećniji, i fizički i mentalno zdraviji od onih koji su ostvarili slabije veze. Kvalitet odnosa (ne kvanitet) bolji je faktor dugog i srećnog života nego što je socijalna klasa, koeficijent inteligencije ili genetika, prema studiji.

- Shvatili smo da ćete, ako imate dobre veze, vjerovatno biti srećniji, ali isprva nismo vjerovali podacima koji nam pokazuju da dobri odnosi zapravo održavaju naše tijelo zdraviljim i pomažu nam da živimo duže. A onda su druge studije počele da otkrivaju istu stvar - rekao je Robert Valdinger, direktor te studije.

(Foto: Surkov Vladimir/shutterstock.com)
On kaže i da ove veze zahtijevaju rad.

- Morate da budete u toku sa ljudima, što znači da im ukazujete vrijeme i pažnju – posebno tokom pandemije. Pozovite ih, ćaskajte sa njima preko video poziva, prošetajte uz distancu, ako je to moguće. Namjerno odlučite da provedete vrijeme zajedno - objašnjava on.

Ostali faktori za dug i srećan život uključuju život bez duvanskog dima i zloupotrebe alkohola, redovno vježbanje i pronalaženje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Budite ljubazni

Pronađite načine kako da tokom dana izvedete male ljubazne postupke. Oni mogu biti nevjerovatno jednostavni, kao na primjer pravljenje kafe supružniku prije posla.

Namjerno činjenje takvih postupaka može doprinijeti osjećanju sreće, a manje depresivnom ili osjećanju uznemirenosti, pokazalo je niz studija.

- To funkcioniše jer ovi postupci utiču na naše prirodno prosocijalno ponašanje ili na osnovni ljudski impuls da pomognemo drugima - kaže Sajmon-Tomas.

Kada ulažete sopstvene resurse u dobrobit drugih, osjećate se dobro jer ste drugom učinili da se osjeća dobro.

Izrazite zahvalnost

Zapisivanje tri stvari zbog kojih smo zahvalni na kraju svakog dana i zašto su se one dogodile dovodi do dugoročnog povećanja sreće i smanjenje simptoma depresije, prema studiji iz 2005. godine koju je sproveo Martin Seligman, direktor Centra za pozitivnu psihologiju na Univerzitetu u Pensilvaniji. Nije važno koliko je velika ili mala neka stvar – samo je zapišite u bilježnicu ili aplikaciju "Notes".

Na primjer, jedna od tih stvari može da bude: - Išao sam u šetnju i vidio neke slatke pse, jer je bio lijep dan.

- Poenta je u tome da naučite svoj um da se orijentiše na dijelove života koji su dobri, umjesto da usmjerimo pažnju na stvari koje su stresne ili iritantne - kaže Sajmon-Tomas.

Usredsredite se na sadašnji trenutak

Vježbe, poput meditacije koje uče vaš um da se usredsredi na sadašnjost umjesto na prošlost ili budućnost, mogu da povećaju osjećaj samoprihvatanja, prema studiji iz 2011. godine.

- Ideja je da budete prisutni u sadašnjosti – ne osuđujte svoje emocije, već ih prepoznajte - kaže Elizabet Dan, profesorka psihologije na Univerzitetu Britanske Kolumbije.

Vježbajte samosaosjećanje

- Ovo bi mogla da bude najizazovnija stavka na ovoj listi - kaže Sajmon-Tomas.

- Naročito na Zapadu, ljudi su usvojili sklonost samokritici kao kulturnoj vrijednosti i imaju tendenciju da se samokažnjavaju kada se suočavaju sa neuspjesima - kaže ona.

Ističe da prekomjerna samokritičnost spriječava postizanje viših ciljeva.

Postoje tri načina za vježbanje samosaosjećajnosti i oni se oslanjaju na neke druge vježbe sa ove liste: budite prisutni u sadašnjem trenutku, a ne zadržavajte sa na prošlosti i ne brinite o budućnosti.

Shvatite da su stagnacije dio života i da ih svi ljudi doživljavaju. Njegujte topli, podržavajući unutrašnji glas, a ne neprijateljski, samokritičan.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.