Isporuka prvih robotiziranih ćelija proizvedenih u BiH već krajem 2010.

Kako BiH ne mora biti zemlja koja će izvoziti samo sirovine i poluproizvode pokazuje i pokretanje Centra visoke tehnologije u Sarajevu u kojem će se proizvoditi robotizirane ćelije koje su namjenjene za rad u različitim gospodarskim granama od tekstilne do metalne industrije.

Ovaj Centar, pokrenut početkom ovog mjeseca, nakon što je kompanija Grizelj iz Sarajeva s kompanijom Evolut iz Milana, renomiranim svjetskim proizvođačem robotiziranih ćelija potpisala ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji, već je dobio brojne upite od zainteresiranih kompanija iz zemlje i inozemstva.

Tako, prema riječima Tomislava Grizelja, predsjednika Uprave kompanije Grizelj, prve ćelije planiraju isporučiti već krajem godine, no nije siguran hoće li to biti kompanija iz Bugarske ili Mađarske.

Implementacija ovakvih ćelija zanima, prije svega, firme koje su prisutne na svjetskom tržištu, a koje žele proizvoditi opremu visokog kvaliteta obrade i visoko postavljenih standarda.

Interes su za sada, kaže Grizelj, pokazale kompanije iz Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, a u BiH interes su pokazale tvrtke Unis, Bekto te Energoinvest.

Prema njegovim procjenama ovaj bi projekt trebao angažirati i oko 60- tak firmi s prostora bivše Jugoslavije od Slovenije, Srbije i Hrvatske koje bi im trebale biti podrška u proizvodnji opreme koja će biti instalirana u robotiziranim ćelijama.

Kaže da nemaju problema ni u pronalaženju kvalificiranog kadra jer sve rade online s projektantima, te drugim stručnjacima, koji su u Dubrovniku, Rijeci, Zagrebu, te s nekoliko sveučilišnih profesora sa Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Kaže da osim toga imaju značajan inžinjerski kadar koji je već okupljen u firmi Grizelj.

Smatra da će se pojačan interes za uvođenje ovih ćelija nastaviti i u idućem razdoblju zbog velikih prednosti koje oni imaju za poslodavce. Kaže da je prednosti uvođenja robotiziranih ćelija u proizvodnju, koje mogu imati od jedan, deset do trideset robota, ta što jedna robotizirana ćelija može zamijenti 30 do 50 radnika.

"Prednost za poslodavce je što se proizvodnja može odvijati 24 sata jer robotizirana ćelija ne koristi godišnje odmore, pauze za ručak, bolovanje, a nema ni škarta u proizvodnji. Tako da poslodavac može mjesečno uštedjeti minimalno 50 tisuća maraka", kaže Grizelj.

One znače i socijalnu sigurnost i poslodavcu i radniku, a tu je i humanizacija rada osobito kada se radi o poslovima koji su štetni za zdravlje ljudi. Kaže da ne treba zaboraviti ni efikasnost. "Ono što jedan čovjek uradi za sat vremena robotu treba 10 minuta", kaže Grizelj.

Iako je u objekt koji se nalazi u sklopu kompanije Grizelj uloženo tri milijuna maraka, ovo je projekt koji traje, te do kraja godine planiraju uložiti još toliko novaca za opremanje potrebnih labaratorija.

Tu će raditi idejne projekte, tehnološka rješenja, te proizvoditi prateću opremu kao što su transportni sistemi, elektroupraljvački i komandni ormari i zaštitni sistemi.

Grizelj kaže da se suradnja s Evolutom zasniva se na logističkoj potpori u području softvera. Što se tiče hardevera sve će se, kaže, raditi u firmi Grizelj. "Robotizirane ćelije će se ovdje proizvoditi, testirati, dokazivati njeni parametri naručitelju, a softver ćemo za sada rješavati preko Evoluta. Preko on line sistema sve robotizirane sisteme ćemo moći nadzirati i raditi dijagnostiku u slučaju kvara", kaže on.

Ističe da je bit svega ovoga da se maksimalno u proizvode pokuša uložiti domaća pamet inžinjera i univerzitetskih profesora.

Inače, početak proizvodnje uređaja visoke tehnologije svrstao je BiH, kada je u pitanju ovaj vid tehnologija, ispred Hrvatske, Slovenije, Srbije. Grizelj nam kaže, da je Centar prvobitno trebao biti u sastavu njihove firme u Zagrebu. "Ali prof. dr. Vlatko Določek i ja smo smo uvjerili naše partnere da on ipak bude u Sarajevu i ponosni smo na to", kaže Grizelj.

Primjenom novih tehnologija poboljšati konkurentnost

Primjena novih tehnologinja u proizvodnji jedan je od načina kako firme mogu povećati svoju konkurentnost. Što više kompanija bude tu potrebu prepoznalo biti će brži i napredak bh. gospodarstva. Zbog svega toga bit će potrebna međusobna suradnja znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika, te nadležnih institucija, ističu stručnjaci.

D.Kozina