NavMenu

Istok Njemačke kaska za Zapadom i 30 godina nakon ujedinjenja

Izvor: Tanjug Petak, 02.10.2020. 12:12
Komentari
Podeli
(Foto: Tatiana53/shutterstock.com)
Ni 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja dvije Nemačke ne može biti govora o istim životnim uslovima, piše Dojče vele, uz konstataciju da razlike između Istoka i Zapada postoje i danas, i to ne samo u ekonomiji.

Sa 30 godina ste u Njemačkoj relativno mladi, jer je prosječna starost stanovništva oko 45 godina, počinje ovu priču njemački radio. Statistički gledano, majke svoje prvo dijete dobijaju sa 30 godina, u bilo kom dijelu Njemačke. U tom pogledu više nema razlika između Zapada i Istoka, navodi radio.

Prije ponovnog ujedinjenja Nemačke, 3. oktobra 1990, bilo je drugačije: prvorotke na Zapadu su u prosjeku imale 27 godina, a na istoku 24. Dakle, kada je riječ o formiranju porodice životni uslovi su izjednačeni, navodi se u tekstu.

DW napominje da naizgled, Marko Vandervic, povjerenik nemačke vlade za nove savezne pokrajine, ima pravo kada kaže da je "Njemačka od 1990. postala veoma ujednačena u brojnim stvarima". Kao argumente navodi korišćenje slobodnog vremena i članstvo u udruženjima, te da, u koje god statistike se pogleda, "pronalazi se više zajedničkog, nego različitog".

Međutim, godišnji izvještaj o stanju njemačke ujedinjenosti, koji je Vandervic predstavio polovinom septembra, pruža podatke iz kojih se mogu izvesti i drugačiji zaključci, primjećuje DW.

Slika nije ružičasta, prije svega kada je riječ o bitnim faktorima: ekonomska snaga pet saveznih pokrajina na Istoku iznosi svega 73% ukupnog njemačkog prosjeka. Kada je riječ o platama, Istok je sa prosjekom od skoro 89%, još uvijek daleko od nivoa na Zapadu zemlje, ističe se u tekstu. Vandervic otvoreno govori o ovom deficitu i nada se promjeni: dolaskom tehnologija budućnosti na Istok Njemačke, imajući u vidu otvaranje fabrike elektro-automobila Tesla u blizini Berlina. On konkretno misli na investicije na području mobilnosti, vodonika i vještačke inteligencije.

Po tom pitanju Vandervic, koji je član konzervativne CDU, ima isto mišljenje kao Dagmar Enkelman, predsjednica Fondacije "Roza Luksemburg", bliske ljevici.

Enkelman takođe ističe ekonomske razlike.

- One, naravno, znače drugačiji razvoj na Istoku i u budućnosti - kaže ona za DW i dodaje da je potrebno razmisliti o tome kako se može drugačije djelovati u regionalnom razvoju i ekonomskoj politici.

Uprkos svim kritikama na i dalje postojeće razlike, Enkelman smatra da je konačan rezultat pozitivan, i da je ujedinjenje bilo ispravan put za većinu ljudi u Njemačkoj.

Vandervic se nada da će osjećaj sreće zbog ponovnog ujedinjenja moći ponovo da oživi. No, ovog političara, koji potiče sa Istoka, ipak brine to što se demokratija manje cijeni na području bivšeg DDR-a. Samo 78% ispitanih vidi u demokratiji najbolju društvenu formu za Njemačku, a na Zapadu taj procenat iznosi 91%.

On u tom kontekstu ukazuje na negativne pojave - dobre izborne rezultate desničarskih stranaka i na relativno više desničarsko-ekstremističkih krivičnih djela, i kaže da na tome treba da se radi. Njemu lično je to veoma važno, ali to mora da bude važno i čitavoj politici i društvu. Između ostalog i iz ekonomskih razloga.

Jer, ako Istok želi da zadrži ekonomsku snagu, useljavanje mladih je neophodno, smatra on. Još uvijek veliki broj mladih ljudi odlazi na Zapad - tamo su skoro sva velika preduzeća automobilske i hemijske industrije, i bolje plaćena radna mjesta.

Uprkos tome, povjerenik za Istok se nada unutarnjemačkoj migraciji u korist istočnih saveznih zemalja. Vandervic razmišlja i o novoj radnoj snazi iz drugih zemalja, zbog kulturološke blizine, prije svega iz Evrope. Tako bi mogao da zamisli da Poljaci, koji zbog Bregzita ne mogu da ostanu u Velikoj Britaniji, počnu više da dolaze u Njemačku.


- Ali, mora da se traži u cijelom svijetu! Jer, to je onda otvorenost prema svijetu i predstavlja kulturu dobrodošlice.

No, sa tim Nijemci na Istoku zemlje očigledno imaju veće probleme nego oni na Zapadu. To se vidi po izbornim rezultatima desničarsko-populističke Alternative za Njemačku, koja je prema procjeni Službe za zaštitu ustavnog poretka djelimično desničarsko-ekstremna. U svih pet istošnonjemačkih saveznih pokrajina ta stranka je ušla u parlamente s izbornim rezultatima koji u nekim slučajevima prelaze i 20%.

Pogled na političku kartu Njemačke pokazuje: AfD je u međuvremenu svuda. U Bundestagu je od 2017. najjača opoziciona stranka. Dvocifreni izborni rezultati na "prosperitetnom jugu Njemačke", kako je rekao istoričar Frank Beš, govore da njihov uspjeh nije uzrokovan samo slabom ekonomskom moći i nedostatkom kosmopolitizma. U Bavarskoj je na posljednjim izborima AfD osvojio više od 10, a u Baden Virtenbergu čak 15%.

U dvije ekonomski najrazvijenije njemačke pokrajine udio stranca je iznad njemačkog prosjeka i iznosi 12%. Ali, bilo bi previše jednostavno na taj način objasniti uspjeh desničarskih populista. Jer, onda bi AfD na Istoku, gdje je prosek stranaca 5% - morao da bude slab.

To da je struktura stanovništva na Zapadu i 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja šarenija i internacionalnija, prije svega je zbog toga što je tamo useljavanje počelo još 60-ih godina.

Kada je Vandervic (44) predstavljao izvještaj o stanju njemačkog ujedinjenja, ispričao je anegdotu o susretu njegove generacije 25 godina posle mature, prije dvije godine. Broj onih koji su ostali u Saksoniji mogao se izbrojati na prste jedne ruke. "

- Ostatak je negde na Zapadu Njemačke, u Švajcarskoj, Austriji.

Vandervic kaže da trend iseljavanja u međuvremenu slabi, u svakom slučaju, više ne odlaze cijele generacije maturanata, prenosi radio DW.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.