Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku najveći pad od čak 25,2% zabilježen je u sektorima umjetnost, zabava, rekreacija i ostale uslužne djelatnosti.
U trgovini, saobraćaju, hotelijerstvu i ugostiteljstvu zabilježen je pad od 15%, a u prerađivačkoj industriji i proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom pad od 9,8%.
Jedine djelatnosti, prema podacima statističara, u kojima je zabilježen skroman rast bruto dodate vrijednosti su poljoprivreda, šumarstvo i ribolov sa rastom od 2,8% i finansijske i djelatnosti osiguranja u kojima je zabilježen rast od 1,5%.
Statistika pokazuje da je u drugom tromjesečju prošle godine Srpska imala rast BDP-a od 2,4%, a u istom periodu 2018. godine 3,9%, dok je u drugom tromjesečju 2017. godine rast bio 3,1%.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Aleksandar Ljuboja kaže za Glas Srpske da je Srpska prošle godine po svim parametrima, od industrijske proizvodnje, BDP-a, te pokrivenosti uvoza izvozom bilježila pozitivne trendove, što potvrđuje i suficit u budžetu RS od 40 mil KM.
- Postojale su sve predispozicije da taj trend rasta bude nastavljen i sa aspekta ugovora sa ino-kupcima, očekivali smo povećanje zaposlenosti, rast izvoza i veći stepen pokrivenosti uvoza izvozom, što se u januaru i februaru i obistinilo. Međutim, pojavom pandemije dolazi do usporavanja privrednih ciklusa, u nekim sektorima i do zastoja, posebno u sektoru metalne industrije, transporta i turizma, što je dovelo do pada BDP-a od skoro sedam odsto - rekao je Ljuboja.
Dodao je da je taj pad logičan, ali nije katastrofalan, kakav bi mogao biti ako ovakva situacija bude nastavljena.
- Nažalost podaci za treće tromjesečje sigurno će biti lošiji. Evidentno je da dolazi do blagog oporavka i stabilizacije pojedinih grana privrede, ali ne svih, turizam i transport i dalje stagniraju, tako da generalno možemo očekivati pad BDP-a u trećem tromjesečju, kao i do kraja ove i na početku naredne godine. Tek na ljeto moguće je da, ukoliko dođe do stabilizacije epidemiološke situacije, BDP počne rasti - pojasnio je Ljuboja.
Naglasio je da se značajni rast bruto domaćeg proizvoda može očekivati tek u 2022. godini, odnosno da bi tada možda mogli parametre vratiti na nivo iz 2019. godine.
Region
Pandemija virusa korona uvela je u recesiju i privrede zemalja regiona pa je tako industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u padu već deseti mjesec zaredom, a u toj zemlji BDP je u drugom tromjesečju pao za 15,1%. Smanjena potrošnja dovela je i Crnu Goru u probleme, a ta zemlja bilježi pad izvoza za oko 12%.