Izvor: Politika | Četvrtak, 01.10.2020.| 14:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Holandija preti napuštanjem evrozone zbog doštampavanja evra

(Foto: Pixabay.com/moerschy)
Dokle Evropska centralna banka (ECB) ima namjeru da doštampava evre i njima kupuje akcije domaće privrede, posrnule pred virusom korona? Nakon prolećnih nadgornjavanja oko fonda za pomoć u nošenju s posljedicama pandemije i ljetne pauze, članovi Upravnog odbora ECB zavadili su se oko daljih poteza banke u Frankfurtu.

ECB je u junu najavila da će zarad podsticaja privredi evrozone usred pandemije izdvojiti 1,35 biliona evra za (najnoviji) vanredni program kupovine akcija. Program (novodoštampanog novca) biće aktivan "do juna 2021. godine ili dok banka ne ocijeni da je kriza prošla", poručila je u to vrijeme uprava ECB. Ali, kada je "korona kriza" u evrozoni i Evropi "prošla"?

Početkom ove sedmice izbila je nova kavga u upravnom odboru ECB. Naime, ljetošni privredni oporavak evrozone "u tragovima" nagnao je "sjevernjačko krilo" upravnog odbora ECB da se – na zatvorenoj sjednici, odakle vijesti cure do Rojtersa – diskretno založi da se okanu daljeg usijavanja evrokovnica ne bi li "municiju" sačuvali za sljedeću eventualnu krizu.

Na drugom kraju "bojnog polja", Italijan Fabio Paneta, član upravnog odbora ECB, zatražio je da banka ostane "širokih nazora" pred mogućim izazovima.

- Asimetrični rizici traže asimetrična reagovanja. Bolje je da pogriješimo čineći više nego čineći manje - ocijenio je Paneta, po mnogima viđen za predsjednika banke u Frankfurtu jednog dana.

Na ovu Panetinu izjavu, berzanski posmatrači odmah su se dosjetili da je bivši predsjednik EVB Mario Dragi 2014. godine, u vrijeme finansijske krize u EU, izgovorio gotovo istu rečenicu o tome koliko je "rizično da se uradi manje" nego što je potrebno. Ubrzo nakon toga Dragi je objavio da ECB ulazi u svoj prvi veliki krug doštampavanja evra, koji je na jedvite jade okončan 2018. godine.

Panetinu poruku sa Upravnog odbora ECB na berzama su protumačili kao naznaku da će na posljednjem ovogodišnjem sastanku, u decembru, banka objaviti da će sa SOS akcijom uveliko nastaviti i nakon juna 2021.

Ta berzanska reakcija nije prijala "sjevernjačkom krilu". Kristin Lagard, predsjednica ECB, našla se pred salvom pitanja evroparlamentaraca u Komitetu za finansije EU. Ključno pitanje Lagardovoj postavio je Holanđanin Derk Jan Eping, član partije evropskih konzervativaca.

Da li je najnoviji spasilački fond ("korona fond") privremeni ili trajni mehanizam ECB, pitao je Eping. Jer, ako postane trajni fond, onda evrozona postaje permanentna unija za transfer novca. U tom slučaju, Holandija ne bi imala drugog izbora, već da napusti evrozonu, procijenio je Eping.

Na to je Lagardova istakla da je riječ o "jednokratnom" SOS programu, ali da će banka vrlo pažljivo nastaviti da motri finansijsko-privredni razvoj situacije s koronom do kraja godine.

Lagardova nije krila da u upravnom odboru "postoje iznijansirano različita mišljenja", kao i da je "kompromis moguć ako su razilaženja u stavovima nevelika".

Jesenja eskalacija drugog kruga pandemije širom EU i evrozone donosi i nove izazove privrednom rastu. Da li će ECB svoj spasilački fond održati i naredne jeseni, odnosno koliko će upravni odbor tim povodom biti složan, ostaje da se vidi.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE