Izvor: Startit | Petak, 25.09.2020.| 08:04
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Razvijena tehnika kojom računar stvara slike bazirane na mislima

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Univerzitet u Helsinkiju napravio je neuralne mreže koje vrlo uspešno "procjenjuju" o kakvim licima volonteri razmišljaju.

Istraživači sa Univerziteta u Helsinkiju razvili su tehniku kojom računari prave vizuelne modele tako što prate signale ljudskog mozga, objavljeno je u studiji u magazinu "Scientific Reports".

Pomoću novog interfejsa, računar pokušava da "zamisli" o čemu čovjek razmišlja i na osnovu toga pravi potpuno novu informaciju — izmišljene slike koje do sada nisu viđene. Do sada su slični projekti uspjevali da obave jednosmjernu komunikaciju od mozga do kompjutera, i da npr. ispišu slovo ili pomjere kursor na ekranu.

Prema dostupnim informacijama, ovo je prvi put da se istovremeno obrađuju moždani signali i računarsko predstavljanje informacija, i to korišćenjem vještačke inteligencije, javlja EurekAlert!.

Istraživači ovu metodu nazivaju "neuroadaptivno generativno modeliranje. Oni su okupili 31 volontera kojima su prikazane slike raznolikih ljudi generisane AI tehnikama, dok je bilježen njihov EEG.

Volonteri su se koncentrisali na određene karakteristike lica koja su posmatrali, poput toga da li izgledaju staro ili se smeju. EEG je zatim poslat neuralnim mrežama, koje su "procenjivale" o kakvim licima su subjekti razmišljali. Generisane slike su, na kraju, pokazivane volonterima koji su u čak 83% slučajeva potvrdili da je računar pogodio o čemu su razmišljali.

Međutim, generisanje slika ljudskih lica je samo jedna potencijalna primjena tehnike, istraživači skreću pažnju. Studija je pokazala mogućnost da kompjuteri unaprijede ljudsku kreativnost.

- Ukoliko želite da nacrtate nešto, ali niste u mogućnosti da to uradite, računar vam može pomoći da ostvarite svoj cilj. On može da posmatra na šta je usmjerena vaša pažnja i da predvidi šta želite da stvorite - izjavio je član tima.

Najambiciozniji cilj projekta je dublje shvatanje ljudske percepcije i "pozadinskih" procesa uma.

- Ova tehnika ne prepoznaje misli, već reaguje na asocijacije koje imamo sa raznim mentalnim kategorijama. Dakle, nije moguće rekreirati identitet određene "stare osobe", ali možemo shvatiti šta učesnik u eksperimentu povezuje sa starošću. Zbog toga mislimo da je moguće da dobijemo novi uvid u društvene, kognitivne i emotivne procese - dodaje jedan od istraživača.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.