Izvor: eKapija | Utorak, 22.09.2020.| 09:07
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Investiciono zlato i trgovanje kriptovalutama prisutni i u BiH - Zakon još ne reguliše digitalne tokove

(Foto: ErsteZnali)
Istraživanje investicijske banke JP Morgan Chase pokazalo je da su zlato i kriptovalute tržišni proizvodi u kojima privatni ulagači vide najveću šansu za profitiranje od pandemije, s tim što se stariji mahom klade na zlato, a mlađi više vole bitcoin i druge virtualne valute.

- Investicijski fondovi fokusirani na zlato ili bitcoin dobili su snažan priliv kapitala u posljednjih pet mjeseci, jer i stari i mladi vide argumente u korist alternativnih ulaganja. Cijena zlata porasla je za 36% od početka godine, a nedavno je nakratko dostigla novi rekordni iznos – više od 2.000 američkih dolara za uncu. Bitcoin je sredinom jula pokrenuo novi rast i nakratko premašio psihološku granicu od 12. 000 dolara – prvi put od avgusta 2019. godine -podsjećaju analitičari banke JP Morgan Chase.

Indikativan uvoz

Mada je tržište BiH u cjelini prilično izolirano od svjetskih zbivanja i u globalnim razmjerama zanemarivo, te da u kontekstu prometa plemenitih metala i kriptovaluta institucionalno i ne postoji, spomenuti investicijski trendovi na mikroplanu su prilično vidljivi i u našoj zemlji, piše Business Magazine.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine u našu zemlju uvezeno je zlata u vrijednosti od 611.081 KM, što je za oko 25 puta više nego 24.132 KM uvoza tog plemenitog metala ostvarenog u cijeloj prošloj godini. Značajno povećanje uvoza u periodu januar – juli zabilježeno je i kada je riječ o lomljenom zlatu, kojeg je uvezeno za 9.759.653 KM, odnosno u vrijednosti za oko 50% većoj od prošlogodišnjih 6.070.729 KM. Sami po sebi, navedeni podaci ne moraju nužno značiti da je u pandemijskom periodu domaće tržište zahvatila zlatna groznica, ali nesumnjivo navode na zaključak da je i u našoj zemlji povećana potražnja za plemenitim metalom koji tradicionalno važi kao najpoželjniji zalog sigurne budućnosti.

Istina, u Bosni i Hercegovini, za razliku od većine ostalih evropskih zemalja, uključujući susjedne Hrvatsku i Srbiju, gdje se ne plaća PDV na zlato, praktično i ne postoji zvanično tržište investicijskog zlata (zlatne poluge, pločice ili kovanice vrhunske čistoće), ali to ne znači da se njime ne trguje podjednako kao i lomljenim, odnosno zlatom u obliku nakita.

Zajednička karakteristika svih navedenih opcija trgovanja zlatom u BiH jeste da se ona odvija mahom "ispod" stola, kako bi se izbjegle porezne obaveze, tako da ne postoji ni gruba evidencija o obimu prometa zlatom u našoj zemlji. Mada u BiH egzistira veliki broj zlatara i agencija za otkup zlata, one kao strogu poslovnu tajnu čuvaju podatke o tržišnim trendovima vezanim za ponudu i potražnju za tim plemenitim metalom – transparentno je jedino to da se trenutne otkupne cijene kreću od 74 KM za gram 24-karatnog zlata, preko 63 KM za gram dukata, do 21 KM za gram zlata finoće osam karata…

lagača u kriptovalute u BiH je procentualno neuporedivo manje nego u razvijenim zemljama, upravo zbog podozrivosti koje proizilazi iz činjenice da je tržište apsolutno neregulirano i da se, shodno tome, ta vrsta trgovine odvije u svojevrsnoj sivoj zoni.

- Agencija za bankarstvo FBiH kontroliše subjekte bankarskog sistema i nedepozitne finansijske institucije za koje izdaje dozvolu za rad. Zakonom o Agenciji za bankarstvo, kao ni drugim zakonima i propisima koji uređuju finansijsku oblast, Agenciji nije data nadležnost regulatora za kriptovalute i domaće tržište kriptovaluta - kratko za Business Magazine pojašnjava situaciju sa domaćim tržištem kriptovaluta Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, uz opasku da "nemamo informacije o inicijativama za zakonsko regulisanje predmetne oblasti".

Naravno, ista ograničenja važe i za drugog entitetskog regulatora finansijskog tržišta – Agenciju za bankarstvo RS, a bilo kakav uvid u trgovinu kriptovalutama nema ni Centralna banka BiH (CBBiH).

Neregulirana oblast

(Foto: Tony Stock/shutterstock.com)
- Kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini. One ne funkcionišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru, baziran na Internetu. Upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja se kolektivno od strane mreže. Snabdijevanje ovom ‘valutom’ regulisano je ugovorom između korisnika, uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, a vrijednost određuju ponuda i potražnja. Sve transakcije kriptovalutama obavljaju se putem virtualne neregulirane mreže. U nekim zemljama također postoje i bankomati za kupovinu i prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u BiH objašnjavaju iz Centralne banke BiH.

- Prisutne su ideje o izdavanju vlastitih digitalnih valuta, što je nešto oko čega su određene centralne banke već pokrenule aktivnosti. No, stoji činjenica da su nove tehnologije u svijetu finansija, poput DLT (distributed ledger technologies) tj. blockchain, kao i brojne različite kriptovalute, sve više prisutni u finansijskom svijetu. Teško je reći šta će preovladati u budućnosti. Pristup Centralne banke BiH je da treba pažljivo pristupati donošenju ili izmjenama propisa koji se tiču ovih pitanja.

CBBiH smatra da je konzervativan pristup kriptovalutama optimalan i nastavit će pažljivo pratiti trendove i stavove centralnih banaka u svijetu, naročito Odbora za finansijsku stabilnost (FSB), Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te Evropske centralne banke (ECB). Trenutno, stav CBBiH je da kriptovalute treba posmatrati kao aktivu, finansijski instrument, ne kao novac.

U skladu sa Zakonom o CBBiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH je konvertibilna marka – nemoguće je zamijeniti kriptovalutu za KM, već se samo ostale zvanične valute mogu razmijeniti u KM.

Oprezno sa kriptovalutama

Prilikom donošenja odluke o korištenju virtuelnih valuta treba imati u vidu sljedeće činjenice – novčana sredstva uložena u virtuelne valute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, na platformi za trgovanje valutama moguće je izgubiti svoj novac, ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita, novac iz digitalnog novčanika može biti ukraden, vrijednost virtuelne valute podložna je brzim promjenama i čak može pasti na nulu, upozoravaju iz Centralne banke BiH.

Uprkos pobrojanim, kao i rizicima i hendikepima uzrokovanim općim kaskanjem naše zemlje za praktično svim svjetskim trendovima, pa tako i tehnološkim i finansijskim, kriptovalute imaju sve više pristalica i u BiH, što za Business Magazine potvrđuje kreator Crypto.ba, prvog edukativnog foruma za kriptovalute i blockchain tehnologiju, koji se, iz razumljivih razloga, predstavlja pseudonimom Rux.

- Činjenica da je ovo trenutno dešavanje u svijetu donijelo prednost kriptovalutama, pa tako i u BiH, a po svemu sudeći tek ćemo vidjeti značajan rast zainteresovanosti kada je ovakva destruptivna tehnologija u pitanju. Nažalost, na našim područjima je jako teško nešto novo dočarati ljudima, jer dosta ljudi je izvarano, revoltirano i slično…

Ipak, u zadnjih nekoliko mjeseci su se povećale posjete Forumu, kao i broj registrovanih članova. Na našem discord privatnom kanalu povećane su interne zamjene kriptovaluta za KM i obrnuto, što govori da se tržište vraća u doba prije 2017. godine. Još nešto sam primjetio – starija populacija sve više se počela interesovati za kriptovalute.

Omjer cijene bitcoina i drugih kriptovaluta u BiH prate svjetsko tržište, jer činjenica je da sama Kina ima toliki tržišni volumen da male zemlje kao BiH jednostavno nemaju uticaj na cijenu. Druga stvar je ta što mi u BiH nemamo konkretne berze na kojoj bi trgovali, tako da smo primorani da idemo na svjetske kripto-berze kao što su Binance, Bittrex i druge", u izjavi za Business Magazine ističe Rux, koji je u svijet kriptovaluta ušao 2012. godine kao, kako kaže, "jedan od prvih ljudi u BiH koji su kriptovalute, odnosno blockchain tehnologiju, prepoznali kao tehnologiju koja je nedostajala u skoro svakom aspektu života".

- Ono što bih savjetovao svakome ko razmišlja da ulaže u kriptovalute, jeste to da ne slušaju osobe koje samo gledaju profit u ovome i da uz pomoć Crypto.ba foruma i zajednice shvate o kakvoj se tehnologiji radi. Slobodno se može reći da je blockchain tehnologija toliko napredna da se može porediti sa pojavljivanjem interneta 90-ih godina prošlog stoljeća. Samo uz takav pogled, osoba koja planira ulagati u ovakav vid tehnologije imat će volju i odlučnost da istraje.

Bitcoin milioneri

Iako je posjedovanje kriptovaluta u nekim zemljama čak i zakonom zabranjeno (Bangladeš, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Vijetnam…), njihova ekspanzija je globalna i nazadrživa, a o njenom obimu najbolje govori činjenica da je svako ko je prije desetak godina uložio 100 dolara u bitcoin, danas doslovno milioner – naime, vrijednost te najpoznatije i prve kriptovalute 2010. godine iznosila je 0,003 dolara, a danas se cijena jednog bitcoina mjeri petocifrenim dolarskim vrijednostima.

Sve veći interes za kriptovalute rezultirao je i otvaranjem više od 2.000 kriptobankomata i kriptomjenjačnica širom svijeta, kojih ima i u nekoliko gradova našeg zapadnog susjedstva – Hrvatske, gdje se najavljuje i uvođenje mogućnosti plaćanja kriptovalutama u trgovinama.

Inače, investicijsko zlato u Evropskoj uniji može se nabaviti u dva osnovna oblika. Prvi su zlatne poluge mase najmanje jednog grama i čistoće od najmanje 995 hiljadinki. U pravilu, savremeno investicijsko zlato proizvodi se isključivo u najvećoj mogućoj čistoći od 999 hiljadinki, što praktično znači da kupujući investicijsko zlato mase 100 grama, ulagač u kupljenoj poluzi dobiva 100 grama čistog zlata.

Drugi osnovni oblik investicijskog zlata su zlatne kovanice izdate nakon 1800. godine, koje su u zemlji izdavateljici bile ili su još uvijek službeno sredstvo plaćanja, koje imaju čistoću od najmanje 90 posto, te koje nemaju veliku numizmatičku vrijednost, pod čime se podrazumijeva da ti zlatnici na tržištu ne dostižu cijenu veću od 180 posto cijene zlata od kojeg su izrađeni.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE