Potrošači u RS-u imaju mnoštvo pritužbi na kvalitet ponuđenih usluga i proizvoda

Svaki potrošač trebalo bi da prilikom kupovine robe i usluga uvijek traži i sačuva račun, obrati pažnju na sve podatke istaknute na proizvodima koje kupuje i na ugovorima koje potpisuje, bar jednom godišnje posjeti i savjetuju se s Udruženjem potrošača, kao i da poštuju trgovce, poručio je Danijel Malić, direktor za razvoj u Asocijaciji potrošača "Plava sfera", povodom 15. marta Svjetskog dana prava potrošača.

"Potrošač bi trebalo da zna da je trgovac dužan vidljivo istaknuti cijenu na svim proizvodima i uslugama. Ukoliko kupi proizvod koji ima nedostatak ima pravo na reklamaciju, popravku, zamjenu ili povrat novca. Također, potrošači trebaju čitati uputstva i informacije o proizvodu, jer su važne i trebalo bi da budu istaknute na vidljivom mjestu", naveo je Malić.

Prema istraživanjima "Plave sfere", više od dvije trećine potrošača u RS ne poznaje svoja potrošačka prava i samim tim zaboravljaju da je obrazovan potrošač zaštićen potrošač. Prava se sjete samo onda kada dođu pred zid.

"Problem jeste to što su kod nas prava potrošača poput kolača u izlogu, možete ga gledati, ali ne možete ga imati", smatra Malić.

Međutim, on dodaje da ima i onih građana koji poznaju svoja prava, ali i onih koji ih vješto koriste.

Kada je u pitanju zaštita prava potrošača, Malić ističe da je ona na nivou nerazvijenih zemalja, a potrošači su bazirani na puko preživljavanje.

"Potrošači jedino razmišljaju o tome kako platiti svoje račune i obezbijediti egzistenciju, nemaju vremena da se bave kvalitetom usluga kupljenih proizvoda, kao što to rade potrošači u razvijenim zemljama", istakao je Malić.

Prema njegovim riječima, glas potrošača se ne čuje kada su u pitanju javne usluge, jer ne postoje zakonski mehanizmi koji bi to obezbijedili.

"BiH je nakon usvajanja Zakona o zaštiti potrošača stala i ne radi mnogo po tom pitanju, a trebalo bi da profesionalnije i detaljnije uredi zakone i na entitetskom nivou. Onda naši građani ne bi živjeli na ivici siromaštva i ne bi bili krivi samo onda kada nešto ne plate", istakao je Malić.

Jedina ustanova, naglasio je Malić, koja brine i ima namjenski planirana sredstva za zaštitu potrošača jeste Ministarstvo trgovine i turizma RS.

"Potrošači bi trebalo da idu u korak s društvom. Osim toga što država sprovodi mjere štednje i građani bi trebalo da štede, da se ne zadužuju i ne upadaju u kredite i da pametno raspolažu s novcem", rekao je Malić.

Prema riječima Dragovana Petrovića, predsjednika Udruženja potrošača RS, svaki kupac mora da vodi računa o roku trajanja i deklaraciji proizvoda prilikom kupovine, a trgovci ne bi smjeli prodati proizvode koji nisu ispravni.

"Ukoliko se, ipak, desi da potrošač kupi neispravan prehrambeni proizvod sa sačuvanim računom može reklamirati proizvod, a trgovac je dužan da proizvod zamijeni ispravnim ili da mu vrati novac", rekao je Petrović.

Kada je u pitanju tehnički proizvod trgovac je dužan da kupcu demonstrira proizvod, a ukoliko se pokaže da je proizvod ipak, neispravan šalje se u servis na otklanjanje kvara. Ukoliko se kvar otkloni rok garancije proizvoda se produžuje, a ukoliko se proizvod ne popravi trgovac je dužan da kupcu da novi proizvod ili mu vrati novac.

Prema Petrovićevim riječima, najčešće pritužbe potrošača u RS jesu na nivo komunalnih usluga i na reklamaciju proizvoda.

Da je u RS zaštita potrošača na vrlo niskom nivou i da potrošači nisu svjesni svojih prava smatra i Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

"Ovom pitanju trebalo bi da se posveti posebna pažnja, jer pored toga što kupovna moć građana sve više slabi, tržište je neuređeno, obiluje sumnjivim proizvodima koji su na divlji način uvezeni na naše prostore", istakla je Mišićeva.

Kao veliki problem Mišićeva je navela lobiste trgovačkih kuća koji drže monopol na našem tržištu i plasiraju svoje proizvode, a građani ne vodeći računa o kvalitetu tih proizvoda kupuju ih zbog manjih cijena.

U Agenciji za bezbjednost hrane BiH ističu da je dužnost potrošača aktivan pristup pri kupovini i korištenje svojih zakonom utvrđenih prava, te da bi sve nepravilnosti koja mu narušavaju ta prava trebalo prijaviti nadležnim organima ili udruženjima za zaštitu potrošača.

S druge strane, proizvođači su dužni da na tržište isporuče zdravstveno ispravnu hranu i o tome jasno obavijeste potrošača ispravno i pravilno napisanom deklaracijom.

U Asocijaciji potrošača "Plava Sfera" kažu da je broj reklamacija kupljenih proizvoda u RS duplo manji u odnosu na prethodnu godinu. Kao razloge za to navode ne samo činjenicu da potrošači nisu upoznati s pravom na reklamaciju proizvoda, već da potrošači kupuju sve manje.