Izvor: eKapija | Srijeda, 07.10.2020.| 10:36
Izdvojite članak Odštampajte vijest

U početku bijaše Sokolić - Njegovanje i očuvanje nasljeđa osnovna zadaća kulturnih pregalaca

Tradicionalna nošnja na manifestaciji Gospojinske večeri kulture
Tradicionalna nošnja na manifestaciji Gospojinske večeri kulture (Foto: Opština Sokolac)
"Srce" sokolačkog prostora - Glasinac jedno je od najpoznatijih praistorijskih nalazišta na području bivše Jugoslavije i Evrope.

Glasinac je čuven i po mnoštvu stećaka. Procjenjuje se da ih na ovom području ima više od 10.000, od kojih mnogi imaju i svoje kamene biljege. Arheološkim istraživanjima koja su vršena u drugoj polovini 19. vijeka, utvrđeno je da je na Glasincu vijekovima živio narod sa vrlo naprednom kulturom u to doba.

Gromile i arheološki predmeti, nađeni na Glasincu odmah poslije austro-ugarske okupacije, privukli su pažnju naučnika, pa su prvi predmeti nađeni 1880. godine prilikom gradnje ceste za Rogaticu preko Glasinca. Sve što je tada nađeno do 1886. godine odneseno je u Bečki muzej. Sistematsko iskopavanje trajalo je od 1888 – 1897. godine. S vremena na vrijeme iskopavanja su organizovana i do 1911. godine. Predmeti iskopani u ovom periodu čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

- Ako se izuzme vrijeme glasinačke kulture iz perioda prvih plemena autorijata ilirskih plemena na Glasincu, prve aktuelnosti vezane za kulturu Opštine Sokolac mogu se povezati sa kongresom antropologa u Beču 1889. godine na kome je jedan od istraživača skrenuo pažnju svjetske javnosti na arheološka nalazišta na širem području Glasinca, da bi nakon toga krenula arheološka istraživanja na kome su na jednom od njih pronađena i kultna "Glasinačka kolica" koja se danas nalaze u muzeju u Beču - ističe Irena Šućur, direktor Centra za kulturu Pero Kosorić.

Kasniji razvoj kulturnih dešavanja desio se za vrijeme kraljevine Jugoslavije.

Opština Sokolac poznata je takođe i po planini Romaniji, na čijoj južnoj strani se nalazi čuvena Novakova pećina, čiji je naziv vezan za hajduka Starinu Novaka. Na zapadnoj strani su Crvene stijene, takođe znamenit lokalitet ove planine kroz istoriju.

Nužna obnova objekata kulture

Šućur dodaje da rad Centra za kulturu ima veliki značaj za razvoj kulture i očuvanja bogate kulturne baštine naroda ovog podneblja (Romanije i Glasinca).

Irena Šućur
Irena Šućur (Foto: Opština Sokolac)
Sokolac je prepoznatljiv i po kulturnim dešavanjima. Za to su najzaslužniji Centar za kulturu, Kulturno-umjetničko društvo Romanijska luča, Narodna biblioteka , Udruženje likovnih umjetnika Petorica iz Sokoca, Književni klub Romanija, Guslarsko društvo Romanija, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, Muzičko udruženje Akord, Moto klub Romanija i Info centar.

- U najvećem broju manifestacija sadržaj programa je očuvanje tradicije i ujedno centralna tema, a to su Svetosavske svečanosti, Vaskršnje svečanosti, Nikoljdanske svečanosti, Gospojinske večeri kulture - ističe Šućur.

Preporučuje manifestaciju Gospojinske večeri kulture "Tebi goro Romanijo" koja počinje pjesničkim večerima, a završava prezentacijom i degustacijom tradicionalnih romanijskih jela.

Ona poručuje da je im je najveća želja i cilj da lokalna zajednica uz pomoć institucija RS, i donatora obnovi postojeći objekat kulturnog centra što je, navodi, u interesu cjelokupne lokalne zajednice.

- Po mojoj ličnoj procjeni i procjeni velikog dijela javnosti u lokalnoj zajednici smatram da bi više pažnje trebalo posvetiti obnovi kulturnog centra i kino-sale neophodnih za održavanje kulturnih manifestacija.

Šućur navodi da je pandemija značajno poremetila rad kulturnog centra, u smislu da je odgođen veliki broj aktivnosti i manifestacija.

- Mi smo taj period iskoristili za onlajn edukativne radionice sa mladima iz raznih nevladinih organizacija iz BIH i RS.

Fokus rada u narednom periodu do kraja godine biće održavanje pozorišnih predstava za djecu školskog uzrasta, zatim obilježavanje Nedjelje djeteta, Nikoljdanske svečanosti i edukativne radionice.

(Foto: TO Sokolac)
Kako je nastalo ime Sokolac?

"Živi u narodu samo jedna istorijska pričica, o nazvanju mjesta Sokoca na Glasincu, a narod to pripovijeda ovako: Bio je u Glasincu poturica Sokolić, baš više današnjeg sela Sokoca, što se zovu Baltići; pa bio vrlo silan zlikovac i nasilnik. Mučio je jadne svoje kmete i okolne ovdašnje seljane svakojakim zlom. Zato se narod potuži starome Janku od Sibinja, biva, čak u Mađarsku. Ovi pošalje svoga sestrića, mlado momče Banović Sekulu kao svoga zamjenika, da poturicu smakne, a raju oslobodi. Kad Sekula stiže do Glasinca, nađe silnog poturicu baš na Sokocu, gdje je čador kod vrela razapeo, nadajući se starom Janku. Ali začudi se i iznenadi, kad vidi dijete Sekulu, gdje ide na pomamnu konju pravo k njegovu čadoru. Gnjevan i posramljen, što mora s djetetom mejdan da dijeli, skoči kao bijesan da ga ubije, i ne čekajući, da po redu dvoboj čini. Ali Sekula, odjednom svoga protivnika s konja obori, i oštrim gvožđem glavu mu odrubi. Tako učini kraj njegovome nasilju, a sam se vrati svome zavičaju, pošto je još begove dvore porobio, kulumu zapalio i harem odveo. I sad stoji na Sokocu nišan bega Sokolića, gdje ga je Sekula ubio. I tako se po njemu nazove i to mjesto, koje je do skora bilo pusto plandište bez ikakve kuće i zgrade", piše Risto J. Čajkanović.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE