Naftna polja u BiH vrijede desetine milijardi dolara

Vrijednost naftnih ležišta u BiH procjenjuje se na nekoliko desetina milijardi dolara, ali njihova eksploatacija neće biti moguća ukoliko se ne dogovore entiteti, upozoravaju iz komisija za koncesije RS i FBiH.

Priču o eksploataciji nafte u BiH, čije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraživanja, oživjela je nedavna posjeta Milorada Dodika Rusiji, tokom koje je premijer RS najavio da će dvije kompanije iz te zemlje početi s ispitivanjima nalazišta nafte i gasa u RS.

Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da su tokom istraživanja od 1989. godine locirana četiri prioritetna naftna polja čiji se kapacitet procjenjuje na 50 miliona tona, i to južno od Šamca, površine 22 kilometra kvadratna, jugozapadno od Orašja površine 37 kilometara kvadratnih, na području Tuzle od 22,5 kilometara kvadratnih i Lopara površine 21 kilometar kvadratni.

Ako se uzme u obzir to da su procijenjene količine nafte oko 50 miliona tona, odnosno oko 366 miliona barela, po aktuelnoj cijeni nafte na svjetskom tržištu njihova vrijednost bi iznosila oko 27 milijardi dolara, odnosno oko 38 milijardi KM, s tim da bi se te vrijednosti mijenjale u zavisnosti od mijenjanja cijene nafte na berzi.

Prema Cvijićevim riječima, samo naftno polje kod Tuzle se u cjelosti prostire na području FBiH, a polje kod Lopara je kompletno u sastavu RS.

On je podsjetio da su Dejtonskim mirovnim sporazumom entiteti isključivi titulari mineralnih resursa, te da, shodno tome, samo nadležna ministarstva, odnosno vlade RS i FBiH, mogu da na svom prostoru daju rješenja i potpisuju ugovore o koncesiji za istraživanja, odnosno korištenja mineralnih resursa, pa i nafte i gasa.

Cvijić je rekao da je u vezi s naftom specifična situacija jer se neka ispitana ležišta protežu duž entitetskih granica.

Prema njegovim riječima, malo kome bi se isplatilo da radi, a da nema koncesiju na cjelokupnu količinu nafte.

On smatra da se moraju proširiti istraživanja jer je izvjesno da nafta osim na pomenutim lokacijama postoji i na području Dinarida, dodajući da je Američka kompanija AMOKO, koja se u međuvremenu raspala, vršila opsežne pretrage na tom području, nakon čega su tražili ugovor od 35 godina za istraživanje i eksploataciju nafte.

Šefik Koričić, predsjednik Komisije za koncesije FBiH, kaže da je sad rano govoriti o tome jer su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadležnosti za davanja koncesija s kantona prešle na entitetski nivo.

On objašnjava da će o koncesijama za eksploataciju ležišta koja se nalaze na entiteskoj liniji morati odlučivati državna komisija.

Koričić kaže da bi država, ukoliko bi se neko odlučio za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist ako se ima u vidu da prema prvim istraživanjima postoje zalihe za 50 narednih godina.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi se krenulo s vađenjem nafte, kao prateći produkt bi bila i eksploatacija gasa koji gotovo uvijek ide uz naftu, čime bi bili obezbijeđeni i dodatni prihodi.

Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da bi visina koncesione naknade za izvađenu naftu mogla da bude između 10 i 15 odsto njene vrijednosti.

On kaže da je nezahvalno u ovom trenutku prognozirati kolika bi mogla biti koncesiona naknada jer ona zavisi od niza faktora, počevši od dubine ležišta, kvaliteta, pristupa i niza drugih stvari.

Cvijić kaže da su ispitana nalazišta u projektu "Sjeverna Bosna" plića, dok se nalazišta iz projekta "Južna Bosna", odnosno na području Dinarida, nalaze na većim dubinama.