Izvor: Nezavisne novine | Ponedjeljak, 08.03.2010.| 13:43
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kakvi sve poslovi očekuju sezonske radnike iz BiH u inostranstvu: Završili fakultete, a rade kao vozači i portiri

(Foto: b)

U situaciji kada se ekonomska kriza sve više osjeća u novčanicima građana BiH, sve više njih okreće se poslovima u inostranstvu kako bi prehranili sebe i svoju porodicu, ali ih, kako pokazuju brojni parametri, često ni tamo ne očekuju poslovi kakve su priželjkivali.

Odlasci ljudi s ovih prostora u inostranstvo nisu novost, ali se trend povećao upravo od kada je počela ekonomska kriza.

"Trbuhom za kruhom": Mnogi od njih s fakultetskim diplomama stečenim u našoj zemlji, odlaze "trbuhom za kruhom" raditi čak i poslove za koje im nije potrebno školovanje.

Dok jedni idu samo na mjesec ili dva, obavljati sezonske poslove, drugi se odlučuju zauvijek napustiti BiH, i utočište pronaći u nekoj od zemalja s većim standardom. Kako bi zaradili novac, bh. građani, kojima se ukažu prilike da sezonski ili trajni posao pronađu u inostranstvu, ne odbijaju raditi bilo šta: od poslova na građevinama, do onih u šumama.

Međutim, ni u inostranstvu nije znatno bolja situacija, tako da već stižu najave da će više hiljada bh. radnika ostati bez posla u Sloveniji.

Oni koji su planirali da se zaposle u toj zemlji moraće da potraže novi posao nakon što je zvanična Ljubljana obustavila zapošljavanje stranaca, među kojima su daleko najbrojniji građani BiH. Prema podacima iz 2008. godine, u Sloveniji je bilo zaposleno čak 47.500 radnika iz BiH.

Da će ti radnici teško pronaći zaposlenje u našoj zemlji, pokazuje i podatak da su prošle godine s evidencije nezaposlenih u FBiH izbrisane 87.402 osobe, od kojih je je zaposleno 45.027, dok je na evidenciji nezaposlenih prijavljeno 103.336 osoba.

"Nekad se ima, nekad nema": U potrazi za zaposlenjem građani više nemaju izbora, ili da ga za niske plate traže ovdje, ili da odlaze iz zemlje i tamo očekuju bolje dane. Međutim, naši sagovornici iz Italije, Švajcarske, Austrije i nekih drugih država, koji su u potrazi za boljim standardom napustili BiH, kažu da ni u inostranstvu nije lako, već se "svaki dinar" teško zaradi.

"Živim u Italiji od 1997. godine. Ovdje nimalo nije lako, iako mnogi misle da je život u inostranstvu mnogo ugodniji i jednostavniji nego na prostorima bivše Jugoslavije. I ovdje naiđu periodi kad se ima, i kad se nema. Neki naši ljudi ovdje rade kao drvosječe ili građevinci od jutra do mraka. Recite mi sad da li se samo vi u BiH i Srbiji mučite?", napisala je osoba koja se predstavila kao Milana na jednom od foruma na Internetu svojim zemljacima s prostora bivše Jugoslavije, kojima poručuje da nigdje nije idealan život.

Milana, ipak, nije objasnila zašto se ne vraća u zemlju odakle potiče, te zbog čega Italijani teške fizičke poslove ne dolaze obavljati u BiH.

Nije napisala ni zbog čega čak građani BiH koji su završili srednju školu napuštaju domovinu i odlaze u svijet raditi na naplati korištenja toaleta, peru posuđe u restoranima, dok muškarci čak obavljaju posao bejbisitera.

U Ministarstvu vanjskih poslova BiH kažu da ne raspolažu evidencijama na osnovu kojih bi se mogle napraviti procjene o broju stanovnika BiH koji su u posljednje vrijeme napustili našu zemlju, te u koje zemlje bh. državljani najčešće odlaze da žive i rade.

Čiste i toalete: "Ministarstvo vanjskih poslova BiH ne može spekulirati kolika i kakva će biti migracija građana BiH kada budu mogli putovati u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma bez viza", pojašnjavaju u tom ministarstvu.

U redakciji "Internet novina Serbskih", koje pripremaju i sakupljaju članke za Srbijance koji žive u inostranstvu, kažu da stanovnici te zemlje, kao i Crnogorci, i bh. državljani, smatraju da ljudi bolje žive izvan svoje zemlje, te da građani tih država "imaju prevelika očekivanja".

"Na vratima bečkih javnih toaleta mogu se videti imena s naših prostora. Reč je o listama ko je kada čistio toalet, s potpisom pored imena", rekli su u tim novinama, i dodali da je promjena imena kako bi se izbjegla diskriminacija naročito česta u prekomorskim zemljama.

U inostranstvu se gotovo svi slažu da su u zabludi oni koji misle da je s one strane granice bolje, pa tako i Dževad Kurić, predsjednik Platforme organizacija bh. udruženja dijaspore u Holandiji, kaže da je istina da je većina uvjerena da se bolje živi izvan naše zemlje, sve dok se jedan dio ne uvjeri u suprotno.

Jezička barijera: "Relativno je mali broj visoko obrazovanih ljudi koji se bavi fizičkim poslovima, ali ih ima koji rade kao monteri, vozači, portiri, školski domari i slično, što je svakako znatno ispod nivoa obrazovanja tih ljudi stečenog kod nas. Ljudi s visokim obrazovanjem, kao i ostali, imaju problem s adekvatnim zaposlenjem prvo zbog jezičke barijere, a drugo što program naših fakulteta i obrazovanja u cjelini nije kompatibilan sa ovdašnjim", kaže Kurić.

Prema njegovim riječima, "malo je stručnjaka, uglavnom ljekara specijalista, koji su uspjeli relativno brzo doći do posla koji su kod nas obavljali, jer su u medicinskoj branši, ali i u drugim sektorima, kriterijumi oštri i moraju biti zadovoljeni".

S druge strane, u Ambasadi Njemačke u BiH su nam rekli da u prvom planu konkursa za zapošljavanje stoje tražene stručne kvalifikacije, tako da razvrstavanje po državljanstvima nije praksa.

Iz Ambasade Austrije u našoj zemlji su poručili da se bh. građani mogu naći u svim sferama poslovnog svijeta u Austriji.

"Kada je riječ o primarnim djelatnostima sezonskih radnika iz BiH u Austriji, onda se tu radi o svim djelatnostima u ugostiteljstvu, poljoprivredi, šumarstvu, te u oblasti kulture", kažu u Ambasadi Austrije u BiH, gdje takođe tvrde da ne postoje specijalne djelatnosti u Austriji koje se nude isključivo građanima BiH.

Posao bez garancije: Miroslav Vukajlović iz Agencije za zapošljavanje "Spektar" iz Banjaluke, kaže da su u tu agenciju zahtjevi za radnicima najčešće dolazili iz Crne Gore i Slovenije, te Hrvatske i Srbije.

"Takođe, imali smo do sada zahtjeve, ali uglavnom ne i realizaciju posla, iz zemalja kao što su Nigerija, Katar, Avganistan, Rusija, SAD... Zahtjevi poslodavaca s kojima nismo ostvarili saradnju, uglavnom su odbijeni zbog nedovoljne garancije da će se ispuniti obećani uslovi prema radnicima koje preporučimo za te poslove", pojašnjava Vukajlović.

Poslovi koji su do sada nuđeni posredstvom agencije "Spektar" odnosili su se uglavnom na one u građevinarstvu, i veoma rijetko za druge, kao što su inženjerski, čuvanje djece, i slično.

"Plate su takođe bile različite, i kretale su se od malo manjih neto dnevnica nego što ih građani BiH mogu ostvariti kod kuće, do dobro plaćenih KV i inženjerskih poslova. Određeni broj zahtjeva poslodavaca smo odbili zbog nedovoljne garancije da će se ispuniti obećani uslovi, a sve u cilju zaštite radnika, jer nismo mogli sa sigurnošću tvrditi da bi obećana visina plate, odnosno satnice bila i prilikom isplate", kaže Vukajlović.

Dodaje da mu je neobično to što u našoj zemlji Francuzi traže kapetane riječnih brodova, te da "Mercedes Benc" potražuje servisere za Avganistan.

Opala potražnja: Vedrana Maglajlija, specijalista za odnose s javnošću na portalu posao.ba, kaže da firme iz inostranstva u posljednjih godinu dana uopšte ne traže toliko često radnike iz BiH, kao što je to prije bio slučaj.

"Prije su kompanije iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije tražile dosta sezonskih radnika u ljetnom periodu, uglavnom za poslove u ugostiteljstvu i građevini. Međutim, prošle godine broj oglasa za takve poslove se dosta smanjio. Otprilike, oko jedan odsto poslova koji se mjesečno objave na posao.ba su poslovi za inostranstvo", priča Maglajlija.

Prema njenim riječima, do sada su na portalu posao.ba najčešće bili objavljeni oglasi za poslove Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Italije, Njemačke, Češke, Libije, Egipta, Arapskih Emirata i SAD.

Nedavno su na tom portalu imali objavljen oglas američke firme koja je tražila oko 100 ugostiteljskih radnika za rad na brodovima, dok su iz Libije tražili 200 medicinskih radnika iz BiH. Prije nekoliko sedmica imali su i oglas gdje se tražila osoba za poziciju "Odnosi s gostima u jednom hotelu u inostranstvu", što je poprilično neuobičajena pozicija u našoj zemlji.

Dok je potražnja za bh. radnicima mala, ponuda je sve veća. Uporedo s ekonomskom krizom sve više bh. građana prijavljuje se kako bi u nekoj od zemalja zapadne Evrope, ili pak prekookeanskim državama, radili sezonski. Više agencija u našoj i okolnim zemljama nude rad na brodovima, a kandidati mogu da zarade od 560 pa do čak 2.500 evra.

"Zainteresovanost je velika, pogotovo u posljednje vrijeme, valjda zbog krize. Mahom nam se javljaju mladi ljudi koji u BiH ne vide načina da zarade novac", rekli su u jednoj agenciji koja nudi posao na prekookeanskim i riječnim brodovima.

Kolika je kriza za zaposlenje pokazuje i podatak da je veliki broj slučajeva u kojima građani BiH rade i sezonske poslove u zemljama u okruženju, u kojima je standard sličan našem.

Srbiji potrebne drvosječe: Milomir Stojić iz Mirosaljaca kod Arilja, u Srbiji, je svjetski rekorder u prinosu malina po hektaru, a tokom sezone berbe, četiri hektara malina bere 80 sezonskih radnika, od kojih veliki broj dolazi iz BiH.

"Prihvatamo ih kao svoje, jer jedino tako znamo da će dobro odraditi i ponovo doći za sledeću berbu", kaže Stojić.

S obzirom na to da u Srbiji nema dovoljno drvosječa, firme iz te zemlje prinuđene su da angažuju i drvosječe iz RS.

Javno preduzeće za gazdovanje šumama u Srbiji "Srbija šume" ove godine izdvojiće oko 10 miliona evra za radove u 18 gazdinstava širom te zemlje, ali lokalni upravnici se ponovo suočavaju s nedostatkom radne snage na terenu, te bi drvosječe iz RS trebalo da popune tu "prazninu".

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.