Izvor: Glas Srpske | Četvrtak, 27.08.2020.| 10:48
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Sir zarac uzdanica majevičkog kraja - Nakon standardizacije biće uvršćen u turističku ponudu

(Foto: Pixabay / AlbanyColley)
Opština Lopare je s ciljem uvezivanja proizvođača i sigurnog plasmana njihovih proizvoda, ali i oživljavanja majevičkih sela, pokrenula projekat brendiranja čuvenog i nadaleko poznatog majevičkog sira zarca.

Svi koji su se nekada našli na Majevici znaju o kakvom je siru riječ, a mnogi tvrde da za njega nema konkurencije. Plan je da proizvodnja bude standardizovana, da se zarac brendira i da se zaštiti njegovo geografsko porijeklo.

Prema riječima načelnika Lopara Rade Savića, proizvod koji se dobije standardizacijom biće uvršćen u turističku ponudu ovog kraja.

- Realizacija ovog projekta je počela i za sada u njemu učestvuje 16 žena. Ideja je da sve žene taj zarac prave na isti način, pakuju i da ga distribuiramo trgovinskim lancima širom BiH. Mislim da ćemo već iduće godine moći da se pohvalimo gotovim proizvodom. Za svoj rad u domaćinstvu žene će biti dobro plaćene, a istovremeno ćemo imati autentičan majevički proizvod - rekao je Savić.

Veliki broj Majevičana bavi se poljoprivrednom proizvodnjom i uzgojem stoke pa je proizvodnja sira tradicija.

- Većina domaćinstava proizvodi zarac, ali i još nekoliko vrsta sireva. Žene na Majevici to uče od malih nogu, bake prenose na kćerke, potom na unuke i to je tradicija - priča Miloš Đokić, mladić koji se takođe bavi ovom vrstom proizvodnje, i dodaje da se još poneki muškarac oprobao u pravljenju sira.

Ovaj mladi poljoprivrednik stekao je zavidno znanje jer je na selu od rođenja. Poznaje tehnologiju proizvodnje koja je sačuvana od davnina, pa sir pravi baš kao nekada, ručno, pomoću mašine za miješanje mlijeka i kajmaka.

- Da bi se napravio kvalitetan sir, treba i truda i rada. Za kilogram punomasnog sira potrebno je oko 10 litara kvalitetnog mlijeka, a mi imamo tu mogućnost jer imamo kvalitetne pašnjake pa samim tim i kvalitetno sijeno tokom zime. Sve to utiče na kvalitet proizvoda. Nadam se da ćemo kroz ovaj projekat pospješiti i proizvodnju drugih vrsta sira, od zarca pa do sireva za topljenje, ali i drugih vrsta - kaže Đokić.

Praktično ne postoji domaćinstvo koje ne proizvodi bar jednu vrstu sira, a Miloš, kako kaže, uspijeva da napravi i najzahtjevnije proizvode.

- Uspio sam da proizvedem jednu od najzahtjevnijih vrsta sira - mocarelu, zatim razne sireve sa začinima, proizvode od sirišta, sireve u ulju sa čili paprikama, origanom i bijelim lukom - priča ovaj mladi proizvođač.

Projekat je pokrenula opština, a biće realizovan posredstvom projekta Farma II.

- Individualna proizvodnja u domaćinstvima ne može biti organizovana na bilo koji način da bi mogla doći do prodajnih objekata i zato smo došli na ideju da te individualne proizvodnje recepturno ujedinimo u jedan standardni kvalitet i da ga verifikujemo - objasnio je idejni tvorac i predstavnik konsultantske firme iz Banjaluke Zoran Pavlović.

Izgradnja kompleksa Busija

Lokalne vlasti u Loparama ulažu značajne napore kako bi što prije realizovale projekat izgradnje turističkog kompleksa Busija, koji bi trebalo da ovaj dio Srpske uvrsti na turističku mapu. Zahvaljujući prirodi i netaknutim predjelima nadaju se posjeti turista, a pored turističkog značaja, podizanje tog kompleksa značiće mnogo žiteljima loparskih sela jer je planirano da se znatan broj njih tu zaposli.

Osim toga, predviđeno je i da jedan broj domaćina proširi poljoprivrednu proizvodnju za potrebe ovog kompleksa.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.