(Foto: bibiphoto/shutterstock) Naselje Janja kao sekundarni centar Bijeljine sve više dobija na važnosti, te je potreba de se ovaj dio grada razvija ozbiljno prepoznata od gradskih vlasti. U cilju realizacije planiranih ciljeva, nedavno je usvojen Urbanistički plan naselja Janja.
Upravo je uloga Janje kao sekundarnog centra korijen investicionih i svih drugih potencijala, objašnjava za eKapiju Branka Blagojević, dipl.inž.arh iz Direkcije za izgradnju i razvoj grada koja je izradila ovaj plan.
- Sa tog aspekta Janja u narednom periodu mora preuzeti značajan dio i privrednih i društvenih funkcija, čime će se pritisak na grad Bijeljinu smanjiti, a sa druge strane ravnomjernije rasporediti privredni i društveni resursi, što je i jedan od bitnih preduslova urbanog razvoja nekog područja - dodaje Blagojević.
Kako nam dalje objašnjava, Janja ima gravitaciono područje u koje ulazi najveći broj naselja južnog dijela područja Bijeljine i u Janji će se zadovoljavati osnovne potrebe stanovnika ovog gravitacionog područja.
- To znači istovremeno da Janja mora dobiti funkcije koje joj trenutnoi nedostaju, posebno sa aspekta društvenog i javnog sektora, kao što su administracija, komunalne službe, kultura, obrazovanje, sport.... Ne treba zanemariti i prirodne potencijale Janje koji se moraju iskoristiti za razvoj privrednih grana. Na magistralnom putu Bijeljina–Zvornik, Janja je pogodna za razvoj industrijskih kapaciteta koji se u poslednje vrijeme orjentišu na privatni sektor i uslužno zanatsvo, te poljoprivredu kao djelatnost koja ima dugu i uspješnu tradiciju u naselju Janja.
Za urbano područje Janje ovim je planom definisana obaveza donošenja regulacionog plana za centralno područje naselja, da bi se što preciznije utvrdili društveni i javni sadržaji i podigao urbani kvalitet u centru naselja. Regulacioni plan je potreban i za radnu zonu Janja koja se nalazi u jugoistočnom dijelu urbanističkog plana i obuhvata nekadašnje fabričke kapacitete Janje - Semberka i dr.
Očuvanje zanatstva
- Do donošenja regulacionih planova za pomenute obuhvate, izgradnja i uređenje prostora na urbanom području Janje baziraće se upravo na usvojeni urbanističi plan, te je ovaj plan dao detaljnu namjenu površina, smjernice za izgradnju i u cijelosti je usklađen sa važećim zakonom i pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
Blagojević kaže da je u centralnoj zoni naselja akcenat stavljen na poslovanje sa jačim učešćem društvenih djelatnosti - administracija, kultura, komunalne djelatnosti, odnosno definisana je stambeno-poslovna zona sa poslovanjem iz navedenih djelatnosti, ali i uz mogućnost uvođenja i privrednih djelatnosti. Akcenat je na uslužnom sektoru, jer je Janja tradicionalno posebno istaknuta u zanatskom sektoru koji treba dodatno razvijati, a i učiniti sve da se ne ugasi.
Plan namjene Janja (Foto: Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine) - Za područje radne zone i ostalih dijelova naselja, odnosno površina oko centralne zone naselja, vođeno je računa o postojećem stanju, te je porodično stanovanje, zanatstvo, poljoprivreda i trgovina najzastupljenije. Treba naglasiti da je u urbanistički plan unesen, tj. ucrtan u grafičkom dijelu plana, drinski nasip, kao jedna od najznačajnijih investicija iz proteklog perioda, a koja će obezbijediti zaštitu urbanog područja, a time i svih njegovih vrijednosti i potencijala.
Potreban razvoj infrastrukture
Infrastruktura, koja podrazumijeva saobraćaj i komunalne djelatnosti - elektroenergetiku, vodovod i kanalizaciju, telekomunikacije, toplifikaciju i gasifikaciju... kako ističe naša sagovornica, predstavlja upravo najznačajniji element urbanog razvoja nekog područja.
- Janja ima pogodnosti prije svega u saobraćajnom pogledu, jer je na magistralnom putnom pravcu. Što se tiče mreže ulica, ona je u Janji na žalost naslijeđena i neadekvatna. Sličan slučaj je i sa ostalim komunalnim sistemima. Tako da, sa aspekta infrastrukture, Janja nije u zavidnom položaju. Međutim, potencijale za razvoj ima i imat će ukoliko se realizaciji planskih rješenja pristupi studiozno, uz izbor prioriteta i uz učešće privatnog i državnog sektora.
Greenfield i brownfield investicije se u poslednje vrijeme sve češće spominju kao jedan od vidova urbanog uređenja i rehabilitacije postojećih prirodnih i napuštenih privrednih ili drugih lokacija.
- Janja ima značajne neizgrađene površine koje se uglavniom koriste kao poljoprivredne i voćarske. Ukoliko se ukaže potreba i procijene prostorni i prirodni uslovi neke od neizgrađenih površina, urbanističkim planom nije onemogućeno da se privede nekoj namjeni koja će najviše odgovarati datom prostoru, a istovremeno sačuvati prirodni ambijent. Ista svar je i sa mogućim brownfield lokacijama.
Urbanističkim planom Janja definisani su pravci budućeg razvoja infrastrukturnih sistema usaglašeni sa nadležnim institucijama i preduzećima.
- Janja bi u narednom periuodu, kao i Bijeljina, trebala dobiti odgovarajuće objekte i mreže elektroenergetske infrastrukture, gasifikacije, rekonstrukciju postojećih saobraćajnica i sl. Tempo realizacije svakako je vezan za ekonomske potencijale Bijeljine. Zaštita od poplava značajan je problem posebno u ovom naselju, te su izgradnja drinskog nasipa i regulacija rijeke Janje i njenih pritoka, vjerovatno najprioritetniji i najznačajniji infrastrukturni projekti kojima je u urbanističkom planu stvoren osnov za dalju razradu.
Što se tiče razvoja turizma u nesleju Janja, Blagojević kaže, da se sve više potencira na razvoju održivog tuirizma, koji podrazumijeva maksimalno korištenje i zaštitu prirodnih ambijenata i potencijala.
- Ovo su preporuke koje su date u urbanističkom planu i svakako da će se u sklopu istih naći i ribolov, ali i druge turističke aktivnosti koje su moguće na rijeci Drini, kao što je rafting i slično.
Na izradi plana radio je multidisciplinarni tim stručnjaka JP Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine na čijem čelu su bili koordinatori Branka Blagojević, dipl.inž.arh. i Mirela Čukić, dipl.inž.arh.
S. Šubara