Izvor: Nezavisne novine | Petak, 07.08.2020.| 09:48
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Korona nije mnogo produžila brazde - Predstavnici udruženja tvrde da statistika ne pokazuje tačno stanje

(Foto: Vedrana Džudža)
Apeli da se ove godine zbog situacije izazvane virusom korona masovno zasiju obradive površine u BiH imali su male učinke, jer su brazde tek nešto duže u odnosu na proljeće 2019.

Površina pod pšenicom je, recimo, povećana za svega oko 2% (sa 66.588 na 67.978 hektara). Raž je posijana na 3.553 hektara, što je čak i manje nego lani, kada je pod ovom žitaricom bilo 3.630 ha.

Neznatno povećanje u zasijanim površinama zabilježeno je i kad su u pitanju ječam, zob te kukuruz, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Heljda je zabilježila drastičan pad u zasijanim površinama: proteklog proljeća zasijano je 950 hektara ovog žita, a u 2019. godini čak 1.333 ha.

Kada je u pitanju industrijsko bilje, najbolji rezultati su postignuti u sjetvi soje, koja je prošle godine zasijana na površini od 8.884 ha, a u proljeće 2020. zasijano je 13.575 hektara. Površina pod uljanom repicom je za tek nekoliko procenata veća u odnosu na 2019.

Poljoprivrednici nisu u protekloj proljećnoj sjetvi sijali mnogo više povrća nego prošle godine. Mršavo povećanje zabilježeno je kada govorimo o, primjera radi, krompiru, grašku, pasulju, kupusu, krastavcu, zelenoj salati i brojnim drugim povrtarskim kulturama.

Nisu se zemljoradnici proslavili ni kad je riječ o jagodičastom voću... U proljeće 2019. zasađen je 1.301 hektar jagoda, a u proljeće ove godine 1.366 hektara, što je za nekoliko procenata više.

Nije ovakva statistika iznenadila Dragana Pavlovića, predsjednika Seljačkog saveza FBiH, koji ističe da se tako nešto moglo i očekivati.

- Mi nemamo ljude da bismo zasijali veće površine. I prije korone godinama je demografska slika u BiH bila katastrofalna. Da smo igrom slučaja i uspjeli zasijati dosta više, šta bi se desilo? Imamo ionako viška na tržištu. Ne možemo prodati lubenicu, krompir, ništa... Dok ne zaštitimo domaću proizvodnju nemamo šanse na tržištu - rekao je Pavlović u izjavi za Nezavisne novine.

Na tržišne viškove upozorava i Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, koji tvrdi da, kada je o Srpskoj riječ, statistika ne pokazuje tačno stanje.

- Mi imamo više zasijanog povrća, ali imamo i povrća u izobilju koje se ne može prodati. Velika je ponuda, a mala potražnja. Nema veselja, ne rade restorani kao ranije, nema izvoza. Kupus se zaorava. Imate na jednoj hrpi dva-tri vagona krastavaca i vlasnik čeka hoće li ga prodati za koji dan. Ako se to ne desi, biće zgrnut u Vrbas - tvrdi Mastalo.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.