NavMenu

Distributivna preduzeća u RS izgubila 57 mil KM - ERS planira zaduženje od 7 mil KM

Izvor: Capital Srijeda, 05.08.2020. 15:30
Komentari
Podeli
(Foto: Nadezda Murmakova/shutterstock.com)
Gubitak velikih potrošača u korist matičnog preduzeća, isplata stimulativnih otpremnina, te pandemija koja je zaustavila privredu, skupo je koštala elektro-distributivna preduzeća u Republici Srpskoj. U prvoj polovini 2020. godine prihodi su im pali čak 57,3 mil KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuje analiza portala Capital.

Zbirno, tri od ukupno pet elektrodistribucija je poslovalo negativno, dok su preostala dva preduzeća ostvarila skromnu dobit.

Iako su preduzeća smanjila svoje rashode za skoro 48 mil KM, to nije bilo dovoljno da se napravi bolji poslovni rezultat, koji pokazuje kako su zbirno svi u gubitku od 6 mil KM.

Banjalučka Elektrokrajina ubjedljivo je bila najveći gubitaš. Od milion maraka dobiti ostvarene u prvoj polovini 2019. godine, preduzeće je od januara do juna ove godine otišlo u minus od 5,5 mil KM.

Prihodi su im pali za skoro 30 mil KM, ili za četvrtinu. Iako su rashode smanjili za 24,3 miliona, preduzeće koje vodi Dragan Čavić nije uspjelo napraviti povoljniji rezultat.

Iza njih, najveći gubitak je napravila Elektro Bijeljina koja je prvu polovinu godine završila u minusu od 1,8 mil KM. Primjera radi, za prvih šest mjeseci 2019. prikazali su dobit od 53.000 KM. I oni su značajno smanjili rashode, ali pad prihoda od 12,7 mil KM ih je odveo u minus.

Gubitaš je i Elektro-Hercegovina. U prvom polugodištu ove godine prijavili su gubitak od 1,1 mil KM.

Negativnu sliku donekle su popravile Elektrodistribucija Pale sa dobiti od dva miliona maraka i Elektro Doboj koji je bio u plusu koji je nešto veći od 400.000 KM.

Prema saznanjima portala Capital Elektroprivreda RS (ERS) planira da se zaduži za 7 mil KM, kako bi pomogla distributivnim preduzećima koja su se upravo zbog matičnog preduzeća i preuzimanja kupaca našla u nezavidnoj situaciji.

Ni proizvodna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) nemaju čime da se pohvale. Iako su zbirno njihovi prihodi rasli za 17 mil KM u odnosu na prvih šest mjeseci 2019. godine i iznosili 175 mil KM, nisu se obuzdavali u rasipanju pa su rashode čak i povećali. Kada se podvukla crta, zbirno su napravili gubitak od 7,2 mil KM.

Hidroelektrane na Drini su jedni od onih koji su doživjeli najveći sunovrat. Sa 3,3 mil KM dobiti prijavljene u prvom polugodištu prošle godine, u istom periodu ove su prikazali gubitak od skoro milion maraka. Prihodi su im pali za 30% a rashodi za deset, pa je minus bio neminovan.

Status velikog gubitaša zadržale su i Hidroeletrane na Trebišnjici sa gubitkom od gotovo 7 mil KM. Ako se nešto može pozitivno izdvojiti u njihovom poslovanju to je da su u odnosu na isti period prošle godine gubitak smanjili za 3,4 mil KM.

Hidroelektrane na Vrbasu jedna su održale glavu iznad vode. U plusu su od 205.000 KM, ali je to daleko od 5,9 mil KM koliko su zaraditi u prvom polugodištu 2019. godine.

RITE Gacko izašao iz minusa

U Rudniku i Termoelektrani (RiTE) Gacko je napravljen najveći poslovni zaokret u pozitivnim smislu. Preduzeće je za šest mjeseci 2019. godine imalo gubitak od 23,3 mil KM da bi od januara do kraja juna ove godine ostvarili milion maraka dobiti.

Do tog rezultata su došli prvenstveno jer su rashode zadržali na istom nivou dok im je prihodovna strana porasla za skoro 23 mil KM. Razlog prošlogodišnjeg, finansijski lošeg rezultata je u kapitalnom remontu koji su odgađali godinama, a trajao je čak tri mjeseca i to se, logično, odrazilo na proizvedenu električnu energiju i pad prihoda.

Njih nisu pratili u RiTE Ugljeviku gdje su prvi dio 2020. završili u minusu od skoro pola miliona KM.

Od svih preduzeća u sklopu mješovitog holdinga jedino Istraživačko razvojni centar za energetiku nije objavio svoj polugodišnji izvještaj.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Industrija, Građevina

Njemačka firma u Laktašima dograđuje proizvodni pogon

Njemačko preduzeće u Laktašima Technics Programme Engineering podnijelo je Gradu Laktaši zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za postrojenje za mašinsku obradu metala, izvještava Indikator.ba. Riječ je o dogradnji po postojećeg postrojenja u naselju Mahovljani, na parcelama označenim kao k.č. broj: 73/2 74/1, 75, 76, k.o. Mahovljani. Ukupna planirana bruto proizvodnja gotovih proizvoda iznosi oko 100 tona godišnje. Technics Program

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.