NavMenu

Dan ekološkog duga 2020. je u avgustu - Skoro cijeli Balkan već probio limit

Izvor: Balkan Green Energy News Ponedjeljak, 03.08.2020. 13:55
Komentari
Podeli
(Foto: Petr Louzensky/shutterstock.com)
Pandemija bolesti COVID-19 ublažila je prekomjerno trošenje kapaciteta prirode do nivoa od prije 15 godina, ali to ne garantuje da se trend preokrenuo za stalno, pokazuju podaci iz modela po kojem je određen Dan ekološkog duga za 2020. godinu. Ukoliko pogledamo uticaj na životnu sredinu po zemljama od početka godine, samo jedna na Balkanu još ne pravi neto štetu, piše Igor Todorović za Balkan Green Energy News.

Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network) izračunala je da Dan ekološkog duga pada 22. avgusta, kada se prelazi zamišljena granica održive potrošnje Zemljinih resursa i takozvanih ekosistemskih usluga za 2020. godinu. To je velik pomak od lanjskog presjeka, do kojeg je došlo najranije do sada – 29. jula, i najbolji rezultat od 2005. godine. Ipak, pregled Balkana otkriva da samo Albanija ima još ekološkog kredita za trošenje prije nego što krene nepovratna šteta.

Smanjivanju pritiska na prirodu najviše je doprinjelo globalno širenje virusa korona. Zabrane kretanja i udarac na javno zdravlje opustošili su privredu, tako da je aktivnost rekordno usporila. Ali ljudi i dalje 60% više koriste nego što može da se obnovi, što znači da toliko konzumiramo da bi nam trebala 1,6 planeta.

Samo predah

Efekat je izmjeren u nizu ekoloških pokazatelja. Kvalitet vazduha i zemlje se znatno popravio, a ekspanzija zelene energije je ubrzala na račun uglja. Ali stručnjaci svejedno upozoravaju da jedino održivi oporavak zaista može da spriječi uništenje Zemlje.

Takozvani ekološki otisak smanjio se 9,3%, što je najveće sažimanje u posljednjih barem pola vijeka. U padu je prednjačila ugljenična komponenta, 14,5%, i šumarski proizvodi, 8,4%.

Nažalost, COVID-19 je poremetio snabdijevanje i distribuciju hrane i donio glad i povećanje količine propale hrane. U tom dijelu otiska nije bilo promjene.

Kada bi život svuda bio kao u Kataru, najgore rangiranoj zemlji, potražnja bi već 11. februara porasla iznad razine koja može da se nadoknadi. Na drugom kraju vage je Kirgistan, čiji je Dan ekološkog duga 2020. godine tek 26. decembra. Indonezija je na najboljoj poziciji od velikih država: 18. decembar.

Neki od zvaničnih podataka se objave sa zakašnjenjem i do četiri godine, tako da je ukupna slika vjerovatno mnogo gora.

U području koje Balkan Green Energy News pokriva, sve zemlje su 2020. već prošle svoj Dan ekološkog duga osim Albanije. Ova zemlja bez termoelektrana na ugalj će svoj teoretski kredit iscrpeti tek 24. oktobra.

Slovenija je ponovo prva u Jugoistočnoj Evropi prekoračila svoj kapacitet. Evo spiska:

26. april – Slovenija
19. maj – Grčka
31. maj – Hrvatska
8. jun – Kipar
10. jun – Bosna i Hercegovina
12. jun – Crna Gora
22. jun – Bugarska
26. jun – Turska

11. jul – Rumunija
18. jul – Srbija
22. jul – Sjeverna Makedonija
24. oktobar – Albanija

#MoveTheDate


Mreža za globalni ekološki otisak promoviše kampanju da se otisak smanji i da trenutak kad naš način života postaje neodrživ dođe kasnije, ako ga već posmatramo svake godine ispočetka. Poklič je #MoveTheDate, odgodi datum. Šta mogu da učine pojedinci?

Ugljenik čini zapanjujućih 57% otiska. Kada bi se emisije prepolovile, Dan ekološkog duga bi došao preko tri mjeseca kasnije.

Stanovnici gradova mogu da doprinesu cilju tako što će izvršiti pritisak na svoje predstavnike da uvedu mjere da se efekat smanji. Donosioci odluka mogu da učine mnogo toga da omoguće život manje štetan po okolinu.

Istovremeno, građani bi trebalo da razmotre mogućnost odlaska na posao biciklom i da se za pedalanje opredijele barem što se tiče svakodnevnih kratkih relacija. Udio lične mobilnosti u ugljeničnom otisku je 17%, a sistemi javnog prevoza imaju ogromnu ulogu u smanjivanju uticaja.

Možete da kupujete hranu iz lokalnog uzgoja i organske proizvode i da pripazite na količine. Naime, stopa propadanja hrane ide i do 50%, u slučaju voća i povrća. Pomaže kad se jede manje mesa. Vlada Kine cilja prepolovljavanje potrošnje mesa u sljedećih deset godina.

Emancipacija žena i djevojčica i ozbiljniji napori u smijeru planiranja porodice smiruju demografsku eksploziju i ublažavaju naprezanje planete. Podrazumijeva se da je ponovno pošumljavanje jedan od najboljih načina suprotstavljanja dekadenciji. Vlasti i pojedinci nemaju razloga da se ne uključe.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Zdravstvo

Šta znače česti ružni snovi

Riječ je o važnom otkriću budući da su loši snovi do sada najprije dovođeni u vezu sa psihičkim stanjima. Parkinsonova bolest, rani znaci otkrivanja i bolje šanse za liječenje su veliki izazov za naučnike, a zahvaljujući istraživačima sa University of Birmingham sada postoje preliminarni dokazi da bi učestali ili svakodnevni loši snovi mogli biti rani znak oboljenja. Važno otkriće: Parkinsonova bolest i učestale noćne more

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.