Prelazak iz kaubojskog doba u svemirski brod - Šta je cirkularna ekonomija i zašto je važna za današnji svijet?
Cirkularna ekonomija je sistem koji želi da pomiri ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost resursa. Akcenat je na tome da resursi što duže budu u upotrebi, kroz dizajn proizvoda koji će omogućiti njihovu dugovečnost, poslovne modele poput dijeljenja, ponovne upotrebe, popravki i tek na kraju recikliranja. Tako se zatvara krug u kojem skoro ništa nije otpad. Zato se i kaže da je kružna ekonomija suprotnost današnjem, linearnom sistemu koji funkcioniše po modelu "uzmi, iskoristi, baci".
Ekonomske koristi od tranzicije su neosporne, pokazao je izvještaj fondacije Elen Mekartur iz 2015. godine. Samo u Evropi, tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji može dodati 900 mlrd EUR bruto domaćem proizvodu do 2030., povećati prihode domaćinstva za 3.000 EUR godišnje i prepoloviti emisiju ugljen-dioksida.
Od svemirskog broda do zakonskog okvira
Ne postoji jedan autor koji se može nazvati ocem cirkularne ekonomije, ali jedan od prvih koji je o njoj govorio, mada je nije tako nazvao, jeste Kenneth Boulding. Američki ekonomista je 1966. godine pozvao na prelazak iz ekspanzionističke "kaubojske ekonomije" u kojoj nema granica po pitanju potrošnje resursa na "ekonomiju svemirskog broda" u kojoj će sve biti konstantno reciklirano. Sedamdesetih i osamdesetih, ekonomisti su počeli da govore o potrebi za proizvodima koji duže traju, o značaju prodaje usluga umjesto proizvoda, prevenciji stvaranja otpada.
Danas, Evropska unija je prepoznata kao lider u politici cirkularne ekonomije. Paket mjera iz ove oblasti Evropska komisija je usvojila još 2014, a prvi plan godinu kasnije. Uslijedila su četiri zakonska propisa o otpadu, strategija za plastiku i najavljeni ciljevi da se do 2030. godine reciklira 65% komunalnog otpada i 75% otpada koji nastaje od pakovanja. Prema podacima Eurostata, u okviru Evropske unije porastao je broj poslova koji su povezani sa oblašću kružne ekonomije, i to za 6% u periodu 2012-2016.
U narednim mjesecima i godinama očekuje se usvajanje mjera posebno u sektorima koji koriste mnogo resursa i gdje je mogućnost za cirkularnost velika, poput elektronike, baterija, pakovanja, tekstila, plastike, hrane, građevinarstva. Održivi proizvodi treba da budu norma u Evropi, a istraživanje, inovacija i digitalizacija su prepoznati kao motori tranzicije ka kružnoj ekonomiji.
Svake godine bacimo 90% resursa
Izvještaj o cirkularnosti koji je pripremila organizacija Cirkularna ekonomija, pokazuje da je od svjetske ekonomije samo 8,6% cirkularno. To znači da je više od 90% resursa koji uđe u ekonomiju svake godine, bačeno. A dostigli smo rekordne cifre – svjetska ekonomija je počela da troši 100 milijardi tona materijala godišnje.
Najbolji od loših đaka je Holandija, koja je, kako pokazuje posljednji izvještaj, 24,5% cirkularna. Ali, kad je riječ o ovoj oblasti, svi smo zemlje u razvoju, upozoravaju autori poručujući da je pandemija pokazala koliko je ekonomija krhka i neotporna na krize, pa u ponovnoj izgradnji sistema, cirkularnost mora biti utkana u nacionalne i svjetske agende.
To barem za Evropu ne bi trebalo da bude problem. Geološki, Evropa je siromašan kontinent, nema mnogo resursa, niti prostora za odlaganje otpada. To bi trebalo da pomogne evropskim zemljama da shvate da moraju da pomire ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, tako što će usvojiti principe regeneracije i obnove, prije nego neracionalne upotrebe resursa, smatraju stručnjaci.
Iako je uvriježeno mišljenje da SAD kaska za Evropom po ovom pitanju, izvještaj multinacionalne bankarske asocijacije ING Group iz 2019. godine pokazuje da skoro četiri od pet kompanija ima stratešku namjeru da uvede cirkularni okvir. Istraživanje je sprovedeno među 300 menadžera iz četiri ključna sektora – automobilska industrija, elektronika, hrana i poljoprivreda i zdravstvena njega. Izvještaj takođe pokazuje da je za većinu firmi motivacija na prelazak ušteda troškova, a tek onda ovaj koncept vide kao mogućnost da pronađu nova tržišta, proizvode i mušterije.
Šta kaže privreda
I tu dolazimo do ključnog pitanja kad je riječ o tranziciji na cirkularnu ekonomiju – kako da privrednici prepoznaju svoj interes? Ako je suditi po izjavama direktora najvećih svjetskih kompanija, oni su ga već prepoznali. Više od 50 svjetskih lidera, među kojima su i direktori najvećih kompanija, kao što su Coca Cola, PepsiCo, Danone, Unilever, Inditex, Nestlé, L’Oréal, potpisali su početkom juna, dok se svijet borio sa pandemijom koronavirusa, izjavu "Rješenje za oporavak: Cirkularna ekonomija".
- Kako se svijet suočava sa nevjerovatnim izazovima, više smo nego ikada posvećeni ubrzanju prelaska na cirkularnu ekonomiju. Cilj je da stvorimo rješenja koja će kombinovati ekonomske mogućnosti sa dobrobitima za šire društvo i okolinu. Smanjenjem otpada, obnovom prirodnih sistema, cirkularna ekonomija stvara vitalne mogućnosti za ekonomski rast koji takođe obnavlja životnu sredinu, kreira poslove i doprinosi društvu – piše u zajedničkoj izjavi.
Niko ne želi da bude deponija za ostatak svijeta
Još jedan znak da je tranzicija na kružnu ekonomiju neizbežna, poznavaoci prilika vidjeli su na primjeru "rata oko otpada" vođenog prije dve godine između Azije i zapadnih zemalja. U Aziji živi skoro 60% svjetske populacije, a zemlje na ovom kontinentu su postale fabrike za čitav svijet. U posljednje dvije decenije Kina i Indija su doživjele nevjerovatan rast i potrošile ogromnu količinu resursa.
Kina je takođe bila najveći uvoznik recikliranih materijala, a onda je prije dvije godine, u akciji nazvanoj Nacionalni mač, zabranila uvoz plastike i drugog otpada. Primjer Kine slijedili su Malezija, Tajland, Vijetnam, uz poruku da ne žele da budu deponije za ostatak svijeta. Time su druge zemlje, prije svega evropske i SAD, bile prinuđene da pronađu druga tržišta za svoj otpad.
Zbog toga, zagovornici cirkularne ekonomije ističu da dok govorimo o upravljanju otpadom, samo gasimo požare koji stalno izbijaju. Da bi se problem zaista riješio, nephodno je da proizvodi budu drugačije dizajnirani, kako bi što duže bili u upotrebi i otpad se smanjio na najmanju moguću mjeru. Tek tada i uz promjenu svijesti svih učesnika u procesu, moguće je govoriti o uspješnoj tranziciji na cirkularnu ekonomiju, poručuju stručnjaci.
M. Dedić
Top priče
27.03.2024. | Saobraćaj
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Građevina
Grad Trebinje neće dozvoliti izgradnju stambenih objekata na parcelama koje su prodale Vode Srpske
27.03.2024. | Građevina
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
27.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija