Izvor: Tanjug | Ponedjeljak, 13.07.2020.| 11:29
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Analiza Svjetske banke - Pandemija gura stotine hiljada ljudi na Zapadnom Balkanu u siromaštvo

(Foto: Rawpixel/shutterstock.com)
Svjetska banka (SB) je procijenila da bi na Zapadnom Balkanu, da vlade nisu uvele određene mjere, korona-kriza otjerala najmanje 400.000 ljudi u siromaštvo.

Procjena Svetske banke je i da bi taj broj bio čak i 950.000 u periodu od juna do avgusta, ako kriza potraje duže.

Viši ekonomista SB Trang Van Ngujen naglasila je da bi, imajući u vidu dalju neizvjesnost i drugi talas pandemije, situacija mogla biti još gora.

- Države su već preduzele određene korake i konkretne mjere, a osim toga i civilni sektor i međunarodne organizacije mogle bi da ulože dodatne napore da se pojedine praznine, kada je u pitanju pružanje socijalnih usluga, popune - zaključila je ona.

Kada je u pitanju uticaj koronavirusa na siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana, odgovorila je da će prihodi pretrpjeti jak udarac, posebno u sektorima koji budu najteže pogođeni krizom, a gubitak prihoda znači da će i veći broj stanovnika biti izložen siromaštvu.

- Čak i prije krize smo procijenili da otprilike jedna petina stanovništva u regionu živi u siromaštvu - rekla je Tang Van Ngujen.

Prema njenim riječima, sa jedne strane postoje porodice koje su već siromašne i koje zavise od prihoda koje imaju sedmično ili svakodnevno i one će biti posebno pogođene krizom.

- Sa druge strane, imate porodice koje su blizu siromaštva. One nisu prije krize bile siromašne, ali se oslanjaju na neka manje sigurna zaposlenja ili čak na zaposlenje u neformalnom sektoru, pa im sada sa ovom krizom prijeti potpuna opasnost da pređu u kategoriju siromašnog stanovništva - tvrdi Ngujen i dodaje da milioni ljudi iz ovog regiona rade u Evropi i šalju novac kući, a sada će i to vjerovatno biti pogođeno krizom.

U Crnoj Gori bi, zbog pandemije koronavirusa, između 9.000 i 20.000 građana moglo upasti u siromaštvo, ocijenila je Svjetska banka i dodala da bi efekat mogao biti i gori ako kriza potraje.

Ngujen je kazala je agenciji Mina-business, prenosi RTCG, da bi, u slučaju da se desi drugi talas pandemije i slična situacija ponovi do kraja godina, efekat mogao biti mnogo gori ako ne bude nikakvih vladinih mjera.

- Sve to sugeriše da bi nivo siromaštva mogao da se vrati na nivo koji je u Crnoj Gori bio prisutan 2013. godine, čime bi se potpuno poništio sav napredak koji je ostvaren na tom polju - rekla je Ngujen komentarišući beleške SB koje sagledavaju uticaj kovida-19 na siromaštvo na Zapadnom Balkanu.

Na pitanje šta je crnogorska vlada preduzela kako bi smanjila rizik od siromaštva, Ngujen je odgovorila da je u početnoj fazi fokus bio da se zaštiti ekonomija i privreda i da se pruži podrška firmama kako bi se sačuvala radna mjesta.

Veoma su, smatra, bitni napori vlade da se smanji uticaj krize na gubitak radnih mjesta, jer se time onda smanjuje i mogućnost da više ljudi završi u siromaštvu.

Bilješke Svjetske banke, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i osim na siromaštvo, odnose se na oblast fiskalne politike, finansijskog sektora, tržišta rada i socijalne zaštite.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.