NavMenu

Ponuđeni ustupci različitim grupama zemalja članica EU kako bi lakše prihvatile paket mjera

Izvor: Tanjug Ponedjeljak, 13.07.2020. 08:39
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Capri23auto)Ilustracija
Šarl Mišel, predsjednik Evropskog saveta, objavio je predlog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period od 2021. do 2027. godine i plan za ekonomski oporavak Evropske unije, u kojem je ponudio ustupke različitim grupama zemalja članica, kako bi lakše prihvatile cijeli paket mjera, prenijela je novinska agencija Hina.

Mišelov prijedlog, objavljen u petak, naći će se na sastanku lidera zemalja članica EU krajem sljedeće nedelje. Sastanak će biti održan u petak i subotu 17. i 18. jula, a postoji mogućnost da bude produžen i na nedelju. Ukoliko dogovor ne bude postignut, u toku ovog mjeseca će najvjerovatnije biti održan još jedan samit, a kao mogući datumi spominju se 27. i 28. jul.

Za razliku od prijedloga Evropske komisije, Mišelov paket obuhvata nešto kraći vremenski period, od 2021. do 2027. godine, kao i 1074 mlrd EUR, što je za 26 mlrd EUR, nego prema predlogu Evropske komisije.

Ovaj ustupak u Mišelovom planu učinjen je tzv. "štedljivoj četvorki" - Austriji, Danskoj, Holandiji i Švedskoj, koje su imale najviše primjedbi na plan oporavka i visinu iznosa, kao i na činjenicu da se najveći dio sredstava za oporavak dodjeljuje kao bespovratna pomoć.

Upravo su ove četiri zemlje najviše doprinjele neuspehu poslednjeg pokušaja pregovora o Višegodišnjem finansijskom okviru krajem febuara. Ovim zemljama Mišelovim planom ponuđen je još jedan ustupak, a riječ je o zadržavanju rabata. Sistem rabata uveden je kako bogatije članice EU ne bi uplaćivale nesrazmjerno više novca u odnosu na njihov bruto nacionalni dohodak, te je za svaku od ovih zemalja Mišel predložio paušalni iznos kako bi se smanjo njihov doprinos proračunu.

Predsjednik Evropskog vijeća je u svom planu zadržao prijedlog za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je formulisala Evropska komisija, a to ide u prilog drugoj grupi zemalja koje su najviše pogođene krizom izazvanom pandemijom i koje su i prije pandemije bile u krizi, sa visokim javnim dugom i malim fiskalnim kapacitetom.

Kako bi mogle da koriste sredstva predviđena Mišelovim predlogom, zemlje članice moraće da izrade svoje nacionalne planove za oporavak i reforme za period od 2021. do 2023. godine, u skladu sa preporukama koje Komisija upućuje svim članicama, a koje su one slabo slijedile.

Prema Mišelovom planu, vraćanje duga kojim će se finansirati oporavak trebalo bi otpočne od 2026. godine, a ne 2028. godine, kako je to predlagala Evropska komisija.

Plan predsjednika Evropskog vijeća podrazumijeva da se u proračunu predvidi 5 mlrd EUR namijenjenih za pomoć državama i sektorima koji su najviše pogođeni izlaskom Velike Britanije iz EU.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.