Izvor: eKapija | Subota, 18.07.2020.| 10:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Dražen Bošković, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća - Sve više mladih u Trebinju želi pokrenuti svoj biznis

Dražen Bošković
U gradu koji obiluje velikim potencijalima za razvoj agrara, kao i turizma, trgovine, zanata i uslužnih djelatnosti, mladi ljudi, a i oni nešto stariji, više se ne snebivaju da razviju svoj biznis. Iako su migracije radnog stanovništva prisutne u Trebinju, oni koji ostaju u svom gradu imaju šansu i podršku da krenu u razvoj svoje poslovne ideje i na tom polju imaju pregršt oblasti u kojima mogu biti kreativni i inovativni.

U razgovoru za eKapiju, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Dražen Bošković kaže da su u saradnji sa Gradom i ostalim važnim institucijama za ovu oblast razvili programe podrške i u stalnom su kontaktu sa preduzetnicima. Cilj je pratiti njihove ideje, obučiti ih i omogućiti finansijsku podršku.

Svoje programe ova Agencija modifikuje i unapređuje u skladu sa potrebama i trendovima, a sve u cilju da početnici imaju jak oslonac i podršku.

eKapija: Koliko je razvijena preduzetnička scena malih i srednjih preduzeća u Trebinju? Ima li dovoljno inicijativa za pokretanje biznis ideja?

- Prethodnih godina su zaista u Trebinju u sektoru MSP napravljeni pomaci, te je sve veći broj ljudi koji prezentuju poslovne ideje. Mnogi su se ohrabrili da otkriju svoje ideje, da ih prezentuju institucijama, nama u Agenciji kao i odjeljenjima gradske uprave i svima ostalima koje daju potršku početnicima u biznisu. Na lokalu, mi zaista radimo u snažnom partnerstvu - sa gradskom upravom, Zavodom za zapošljavanje, Područnom privrednom komorom, fakultetima... Zdravog preduzetničkog duha nema bez programa podrške. Ako pojedinci imaju dobre ideje za pokretanje posla, a nemaju mehanizme podrške u registraciji biznisa, onda ne može ni biti rezultata.

Grad Trebinje je prepoznao da ima hrabrih građana koji žele osnovati svoj biznis i riješiti status zaposlenja. Programi koje smo razvili zajedno sa Gradom pokazali su kao dobar i i zdrav način da se pomogne početnicima. U narednom periodu je cilj da postojeće programe modifikujemo i u komunikaciji sa ljudima koji su pokrenuli biznis kreiramo neke nove, a sve u skladu sa potrebama i aktuelnim trendovima u predizetništvu.

eKapija: Kakvu podršku dajete biznis idejama Trebinjaca? Iz kojih privrednih oblasti dolazi najviše ideja?

- Jedan od najznačajnijih programa je počeo 2017. godine - projekat samozapošljavanja. Do sada su raspisana četiri javna poziva i u okviru njih smo imali više od 250 prijavljenih kandidata. Inače, program je osmišljen tako da osoba koja se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao aktivan tražilac posla može da aplicira za subvenciju koja je bespovratnog karaktera, u iznosima od 4.500 do 12.000 KM, u zavisnosti da li je riječ o pokretanju proizvodnjh djelatnosti, uslužnih, zanatskih ili je riječ o komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima. Finansijski modeli podrške su još više osnaženi tokom ove godine, pa se za proizvodne djelatnosti može maksimalno dobiti 15.000 KM. Do sada je ovim putem 105 osoba započelo svoj biznis.

Osoba koja dobije subvenciju mora da obavlja djelatnost dvije godine i da uredno izmiruje poreske obaveze prema lokalnoj zajednici i državi.

Grad ima stručnu komisiju koja vrši terenske posjete svih korisnika subvencija nakon određenog vremenskog perioda kako bi se uvidjelo da li namjenski koriste ta sredstva. Na terenu se članovi komisije upoznaju o njihovom radu i dolaze do informacija koji su im dalji razvojni planovi, eventualne poteškoće, i na osnovu tih detalja se kreiraju novi programi podrške.

(Foto: Iakov Filimonov/shutterstock.com)
Najviše je bilo interesovanja u uslužnim djelatnostima, zatim u domenu starih zanata koji su bili zanemerani. Tu su i poslovne ideje iz oblasti poljoprivrede. Određen broj kandidata se u razvoju poljoprivrednih gazdinstzava orjentisao i na pružanje turističkih usluga, što je u skladu sa cijevima grada da razvija ruralni turizam. Nismo ograničavali oblasti, već smo davali ljudima slobodu da razvijaju ideje koje žele.

eKapija: Nudi li Grad olakšice za pokretanje prvih biznisa?

- Prva i osnovna okaškica za pokretanje vlastitog biznisa je finanijska injekcija Grada u vidu podrške samozapošljavanju. Grad prati na terenu situaciju u saradnji sa našom Agencijom tako da postoji olakšica za ljude koji su pokrenuli biznis kroz samozapošljavanje da ukoliko koriste prostor u vlasništvu grada imaju pravo da u prvoj godini poslovanja cijena zakupnine bude 50% niža nego tržišna.

Razmišlja se u narednom periodu o olkašicama u vezi sa komunalnim taksama i naknadama, što je u domenu gradske uprave, jer ne možemo uticati na republičke odluke.

eKapija: Koji su aktuelni projekti Agencije tokom 2020? Koji konkretno poslovi će biti realizovani ili su u odmakloj fazi realizacije?

- Prošla godina je najuspješnija od formiranja Agencije, tj. od 2005. godine, jer smo tokom prošle godine samostalno ili u saradnji sa drugim partnerima kreirali i implementirali 16 projekata vrijednih oko 850.000 KM. To je veliki uspjeh i posao, imajući u vidu koliko je težak proces aplicirati na neki poziv i ispratiti proces, pogotovo kada su u igri i međunarodni donatori. Konkurencija je jako velika i zaista treba imati veliko znanje, trud i kreativnost kako bi se kreirala dobra aplikacija i dobila dobre ocjene.

Većina projekata koja su međunarodno finansirana traže i sufinansiranje aktivnosti za koje apliciramo. Bez podrške Grada Trebinja, koji obično učestvuje sa oko 15% ukunog budžeta, teško da bismo išta mogli realizovati.

Projekti na koje smo najviše ponosni su iz oblasti formalnog i neformalnog obrazovanja, turizma, agrara.

Pri kraju je projekat "Mali proizvođač, veliki agroresurs", koji finansira Investiciono-razvojna banka RS. Naša gencija je nosilac projekta, a partneri su Grad Trebinje i Agrarni fond. Radilo se na nabavci i postavljanju plastenika od 300 m2 sa modernom opremom za Agrarni fond, koji je u njemu već počeo rasadničku proizvodnju. Učenici srednjih škola, smjer za agroturističkog teničara, imaju u tom plasteniku priliku za praktičnu nastavu, jer nisu do sada imali mogućnost za to. Takođe, za potrebe Agrarnog fonda smo nabavili i kombi hladnjaču, radi njihovih kooperanata.

Takođe, u prethodnom periodu sprovodili smo obuke za organsku prozvodnju, jer je dosta građana zainteresovano. Kroz radionice koje smo organizovali dobili su adekvatne informacije za pokretanje organske proizvodnje. Sgurno je da Trebinje ima jaku perpsektivu u domenu organske proizvodnje.

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Ono što je zanimljivo je i obuka operatera za rad na CNC mašinama za obradu metala. Po prvi put se ta obuka radi u Trebinju na ovaj način. Do tada su to obično radile firme kojima je obučen kadar trebao u datom momentu, i to su bile ubrzane obuke, bez da polaznik dobija adekvatnu potvrdu stečenog znanja i verifikaciju.

Ovu obuku smo pokrenuli nakon istraživanja potreba lokalnih poslodavaca i sagledavanja stanja koje je pokazalo da firme traže CNC operatere. Swisslion Industrija alata je rekla da u svakom momentu mogu primiti na obuku i u rad minimalno 10 ljudi. S tim u vezi, prezentovali smo tu ideju fondaciji Helvetas Moja budućnost sa kojom imamo dobru saradnju. Dopala im se i ideja i vidjeli su je kao opravdanu. Kreirali smo partnerstvo osim njih i sa Swisslion Industrijom alata i Fakultetom za proizvodnju i menadžment, za teorijski dio obuke. Uključena je i gradska uprava kao i Zavod za zapošljavanje kao posrednik koji vodi evidenciju, kao i Područna privredna komora. Ova obuka se radi po akreditovanom programu i svaki kandidat koji uspješno završi obuku stiče pravno priznat sertifikat.

Unapređenje formalnog obrazovanja u skladu sa potrebama tržišta rada u gradu Trebinju takođe je podržano od Helvetasa. Sa dvije stručne srednje škole - Tehničkom i Centrom srednjih škola odabrali smo četiri stručna zanimanja - turistički tehničar, kuvar, električar i tehničar za CNC tehnologije. To su zanimanja koja su te škole prepoznale kao perspetkivne. Za ova četiri zanimanja biće opremljeni kabineti, a profesori će proći kroz nove modele obuke i biti moderniji, pa će praktična nastava sigrno biti zanimljivija. Grad Trebinje je u ovome pilot projekat i dobili smo podršku Ministarstva prosvjete RS. Mogao bi to biti primjer dobre prakse kasnije za cijelu BiH.

Imamo uspjeha i u programima prekogranične saradnje. Uključenjem u ADRION projekat dobijamo šansu za kreiranje nove ponude u adrenalinskom turizmu. U reonu Orjena postavćemo laku infrastrukturu - dječiji zip lajn, vještačka stijena za penjanje, mini ferate, odmorišta, obilježavanje planinarskih staza.

(Foto: Robert Kneschke/shutterstock.com)
Drugi pogram u ovkiru ADRION-a u kom učestvujemo je upotreba modernih tehnologija u kreiranju turističkog sadržaja i njegove prezentacije. Cilj nam je da kulturno-istorijsko nasljeđe koji nije dovoljno vidljivo, kao npr tvrđave oko grada, iskoristimo u ove svrhe i kreiramo virtuelni sadržaj dostupan svima. Kasnije bi taj sadržaj, u vidu npr virtuelnih soba, mogao biti prezentovan u Muzeju Hercegovine, što bi bio jedan adut u turisčkoj ponudi Trebinja.

eKapija: Aktivni ste i u programim obuke preduzetnika. Šta konkretno nudi obuka?

- Programi obuke se direktno naslanjaju na programe podrške Grada Trebinja. Ako je definisan određen program podrške, građanin zna koliko može dobiti ali su mu potrebna znanja kako da uspješno napiše projekat i razvije poslovni plan koji je osnova za poslovnu ideju. Agencija pruža savjetodavne usluge kako za početnike tako i za one koji već rade svoj biznis.

Dešavalo se da početnik krene od jedne ideje, a onda uz našu pomoć i sugestije, osmisli nešto sasvim drugo. Jako je bitno dobro posavjetovati ljude kako bi bio siguran u svoj izbor.

Mimo savjeta o poslovnim planovima i registraciji preduzeća, u našoj Agenciji kroz razne projekte uvijek imamo mogućnost obuka i radionica iz svih aktuelnih tema na tržištu - agrar, turizam, uslužne djelatnosti i IT tehnologije. Sve obuke su besplatne, što je dodatna motivacija građanima da prisustvuju, jer se seminari danas skupo plaćaju. To besplatno ne znači da je manje kvalitetno, trudimo se da za svaku aktuelnu temu obezbijedimo kvalitentog predavača. Ponosni smo na širok spektar aktivnosti koje pružamo i što u Agenciji građani zaista mogu dobiti sve infomracije koje su im potrebne. Kroz formalni i neformalni vid obuke ovdje je je prošlo više od 350 ljudi.

eKapija: Kakvo je generalno interesovanje mladih da pokrenu određene biznis ideje?

- Slobodno mogu reći da su mladi Trebinjci sve više zainteresovani da započnu neki svoj biznis. Kada smo u Agenciji počinjali sa programima podrške nismo bili optimisti da će tako biti i bili smo prijanto iznenađeni kada smo vidjeli broj prijava. Mislili smo da će to biti samo početna euforija, ali se to i dalje održalo.

Mladim ljudim nikad nije dovoljno podrške i moraju se pratiti u atkivnostima kako bi imali našu adekvatnu podršku.

Nisu svi ljudi krakterno isti, neki se boje neuspjeha, boje se da ponovo započnu ako ideja nije odmah ekspodirala na tržištu, boje se osude itd... Želimo da ih ohrabrimo što više, da ih motivišemo da putuju za novim saznanjima, obukama i slično.

eKapija: Koje buduće prekogranične projekte vidite kao veliki potencijal Trebinja i susjednih gradova?

- Programi prekogranične saradnje su svakako velika šansa za Trebinje. Za uključivanje u takve programe morate imati veliko znanje i iskustvo i radimo da ojačamo naše kapacitete.

Postoje programi između BiH i Crne Gore i Hrvatske i pratimo svaki poziv za podnošenje projektnih prijedloga. Što se tiče budućih ideja, mislim da bi one trebalo da idu u pravcu razvoja turizma, jer je Trebinje strateški opredijeljeno za to. Turizam se ne može izbjeći i sigurno je da će u narednim pozivima on biti forsiran i tu moramo biti proaktivni i kreirati originalne i inovatinvne ideje.

Sve više novca će se izvdajati i za ekološke projekte. Na tromeđi BiH, Crne Gore i Hrvatske je tokom ljeta veliki problem oko požara, kojima je teško upravljati. Razvijaju se tehnologije detekcije požara i lakog pristupa do njih, kao i metodologija upravljanja tim podurčjima. Mislimo da u tom smislu Grad Trebinje treba da kreira modele i planove kako da u saradnji sa Hrvatskom i Crnom Gorom utičemo na prevenciju prirodnih nepogoda kako bi zaštitili područe, jer se svi oslanjamo na turizam i bezjednost turista i infrastrukture.

Treći stub je poslovni ambijent u prekograničnom području, a to uključuje razvoj preduzetništva i upotrebu informacionih tehnologija, podrška marginalizovanim grupama...U okviru tih tema sigurno je da Grad Trebinje ima dobre ideje i u saradnji sa partnerima iz Hrvatske i Crne Gore možemo kreirati dobre projekte.

Teodora Brnjoš
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.