Izvor: eKapija | Subota, 18.07.2020.| 13:02
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje - Ove godine do 40% više zasijanih površina

Veselin Dutina (Foto: eKapija)
Za posljednje tri i po godine gradska uprava i Agrarni fond Trebinja uložili su veliku energiju da se ojača i razvije poljoprivredna proizvodnja među stanovnicima ovog grada. Inženjeri okupljeni u timu Agrarnog fonda bili su proaktivni u definisanju mjera podrške i modelima kako da se građani ohrabre da krenu u poljoprivrednu proizvodnju i stvore dodatu vrijednost.

Kako kaže u intervjuu za eKapiju direktor Agrarnog gonda, Veselin Dutina, koronakriza samo je dodatno ubrzala proces oživljavanja parcela i sadnje osnovnih povrtnih sorti, jer je cilj da građani budu obezbijeđeni osnovnim životnim namirnicama.

Ističe, takođe, da su sve njihove akcije u stvari želja da se građani motivišu na registraciju gazdinstava, jer time stiču prilike za subvencije, kako od Grada, tako i od Ministarstva poljoprivrede RS.

Dutina navodi kako će i dalje Trebinje biti plodno tle za sve povrtarske i voćarske kulture, posebno maslinu, nar i smokve, koji su sve više traženi u regioni i Evropi.

eKapij: Agrarni fond Trebinje postoji već tri i po godine i za taj period ostvarili ste dobru saradnju sa poljoprivrednicima trebinjske regije. Koje akcije su dale najbolje rezultate?

- Osnovani smo otprilike prije tri i po godine odlukom Grada Trebinja, a u martu 2017. smo zvanično počeli rad. Prvo što smo uradili je da smo sproveli analizu stanja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji grada. Obišli smo svje mjesne zajednice, razgovarali sa ljudima koji se bave poljoprivredom da bismo time napravili filter - koliko se ljudi bavi agrarom kao dopunskom djelatnošću, a koliko kao primarnom. Ljudi su ovdje jako vrijedni i radni, i poljoprivreda je decenijama bila dopuna kućnom budžetu. Mnogo više se bavilo agrarom u ranijim decenijama nego danas, jer su došli neki novi trendovi. Razgovarajući sa našim sugrađanima došli smo do saznanja o njihovim potrebama i na osnovu toga kreirali naše programe podrške putem kojih smo dijelili sredstva potrebna da unaprijede rad.

Te prve godine po osnivanju smo imali niz kapitalnih ulaganja u našu opremu i kapacitete, a onda i davali podršku proizvođačima - mini grantove za one kojima je potrebna sitna mehanizacija za obrađivanje manjih površina, zatim dodjela traktorskih priključaka... Onda smo podržali i pčelare dodjelom paketa, zatim podržali obnovu stočarskih objekata, u smislu da stočar renovira postojeći objekat, ili ako je počeo investiciju a nema finansija da nastavi da mu pomognemo da nastavi radove i zbrine stoku.

Imali smo te godine i radove na obnovi zemljišta na teritoriji grada kako bi se što prije pokrenula proizvodnja. Te prve godine smo obradili oko 20 hektara površina i svakome ko se prijavio na naš poziv smo za te novoobrađene površine kupili i određene količine sadnog ili smjenskog materijala.

Naš cilj je da se što više građana prijavi za pomoć u oživljavanju agrara. Uslov je da imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo u APIF-u, da li komercijalno ili ne. Time smo željeli postići dvostruki cilj - da dobio podršku iz lokalnog budžeta, a drugi cilj je što Ministarstvo poljoprivrede svake godine donosi iznova pravilnik za kapitalna ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, registrovanim gazdinstvima. Zato nam je važno da smo pokrenuli elan za registracijom gazindstava, jer imaju šansu za duplu podršku.

Te 2017. smo realizovali i veliku investiciju - otvaranje Hercegovačke kuće u centru grada. Prvi dan osnivanja smo imali 20 kooperanata i 180 proizvoda, a danas imamo dva objekta u Banjaluci i Trebinju sa više od 100 kooperanata i više od 500 artikala. Iste godine otvorili smo i tri hladnjače, a četvrtu smo dobili godinu kasnije. Time omogućujemo otkup voća i povrća i mogućnost čuvanja plodova do 15 dana.

Sve u svemu, kada smo osnovali Agrarni fond u Trebinju je bilo 386 gazdinstava, danas ih je 679.

eKapija: Ovog proljeća, zbog korona krize, dodijelili ste zainteresovanim građanima parcele za sjetvu. Šta će se najviše sijati i može li ovakvim akcijama da se oživi domaća proizvodnja?

- Svakako da može i naša je želja da pomognemo svakom onom ko želi da radi. Naravno, imate i onaj broj ljudi koji želi samo da dobije pomoć, a da to dalje ne rezultira ulaganjima ili da ne uvećava proizvodnju. Mi smo se okrenulli porodicama koji žele da rade i njih pomažemo na svaki način.

(Foto: Pavle Bugarski/shutterstock)
Odmah smo, po izbijanju pandemije, preuzeli preventivne mjere da ne bude problema u snabdijevanju robom. Jedna od prvih preporuka Grada je bila da se sve poljoprivredne površine koje su u gradu stave na raspolaganje onom ko želi da radi. Odmah smo raspisali javni poziv građanima koji nemaju svoju zemlju, a žele da obrađuju, da im dodijelimo parcele od 500 do 1.000 m2, na zakup, bez plaćanja naknada do kraja sjetvene sezone. Kada se podigne ljetina, onda će se to zemljište vratiti Gradu Trebinju. Imali smo 42 korisnika na javnom pozivu i nisu svi zasadili površine, otprilike oko 80% njih, i napravili su svoje baštice sa kulturama koje svaka porodica troši svakodnevno - krompir, luk, paradjza, paprilka, paradajz...Nama je cilj bio da svako sebi obezbijedi određenu količinu hrane u toku godine, jer ne možemo predvijeti da li će biti nestašice, kako će se odvijati lanci nabdijevanja u marketima, šta ako nestane određene robe.

Pokrenuli smo i poziv za dodjelu sjemenskih paketa svim stanovnicima gradskih mjesnih zajednica. Dovoljan uslov je bio samo da imaju zemlju gdje mogu posaditi kulture. Podijelili smo 377 paketa sjemenskog krompira, luka i graška.

Agrarni fond, inače, već tri godine ima svoj rasadnik i prozvodimo rasad paprike i paradajza, tj. ne kupujemo od trećih lica. Podijelili smo za 154 korisnika rasada koliko je njima bilo potrebno, a do sada je inače podijeljeno 11.000 sadnica.

Ministarstvo poljoprivrede RS je takođe Gradu Trrebinju dodijelilo 206 sjemenskih paketa, koje su dobili ljudi koji su imali uslove za sijanje.

Oko 750 sjemenskih paketa je do sada podijeljeno u gradu, i ljudi se nisu duplirali. Ako dobije paket određenog sjemenskog materijala, nije mogao dobiti drugi.

Ono što je bila naša velika akcija kao Agrarnog fonda u prethodnom periodu je da smo parcelu od 30 ha razorali i zasadili krompir, luk, grašak, boraniju i nešto žita, tako da je to sada najveće poljoprivredno dobro u istočnoj Hercegovini koje je vlasništvo opštine ili neke institucije. Jedan dio plodova sa te parcele plasiramo u lance marketa sa kojima imamo saradnju kroz otkupne stanice. To je naš cilj podsticanja kupovine domaćeg, a drugi dio podijelićemo besplatno socijalno ugroženim kategorijama na teritoriji grada.

eKapija: Koja su inače pravila za dodjelu parcela, sjemenskog materijala i opreme gazdinstvima? Šta moraju ispuniti?

- Svaki javni poziv nosi specifičnosti. Npr. pčelarima dodijeljujemo košnice i satne osnove, a na njemu je samo da kupi pčelinje društvo. To je vid pomoći za pčelare početnike, koji imaju od 1 do 20 košnica. Onog koji ima preko tog broja smatramo dovoljno jakim i finansijskim sposobnim da može sam uložiti u proširenje pčelinjaka. To su paketi od npr 500 KM po korisniku, i to početnicima jako znači.

Imamo i programe dodjele mini grantova za obnovu stočarskih objekata. To su npr. stočari koji imaju već oformljenu farmu ali npr. nemaju novca da kupe balirku za sijeno ili traktorsku frezu. Naše je da pomognemo da kupi priklkučak ili ako ima pet krava, a treba mu muzilica, onda mu kopovinom muzilice dajemo podršku da ne stane proizvodnja. Oko 1.000 ili 500 KM koje može dobiti može obnoviti i stado, što možda nije puno, ali na dugoročnom planu to je jako bitno.

(Foto: Aleksandar Parezanović)
Naš traktor smo kupili 2018. godine, sa 16 priključaka i potpuno besplatno obrađujemo zemlju za korisnike i dovoljno je samo da se prijave i naša mehanizacija izlazi na teren. Poljoprivrednik mora obezbijediti energent, i svake godine obradimo, što osnovne što dopunske obrade, oko 60 do 70 hekatara na teritoriji grada.

eKapija: Koliko je sada zasijanih površina u Trebinju i koje kulture su najzastupljenije?

- Prema podacima Ministarstva poljoprovrede RS na teritoriji Trebinja je tokom 2019. bilo 342 ha pod ratarskim kulturama, voćarske se prostiru na 181 ha, pod vinogradima je 450 ha i pod povrćem oko 232 ha. - ukupno 1.200 hektara.

Ovog proljeća, zbog akcije sijanja usljed korona krize, procjenjujemo da će 30 ili 40% biti više zasijanih površine, jer se narod okrenuo agraru. Orale su se njive koje nisu obrađivane više od 40 godina ili nisu nikako. To je pokazatelj da smo na dobrom putu.

Prije tri godine smo sa Gradom u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede RS pokrenuli akciju dodjele zemljišta u zakup na duži period - 10 ili 20 godina. Za to postoji poseban pravilnik Ministarstva poljoprivrede i raspisuje se javni oglas za dodjelu. Do sada smo u četiri javni oglasa dodijelili 160 ha, koje je u većini obrađeno, i onaj koji želi da obrađuje morao je dobiti saglasnost ministarstva, gradske skupštine i bila je to ozbiljna je procedura, sa tačno naznačenim podacima šta će i koliko saditi. Uslov je bio da se ima registrovano gazdinstvo, da se već bavi poljoprivrednom proizvodnjom, da ima svoju mehanizaciju ili sa nekim ima potpisan ugovor o korišćenju mehanizacije. Priliku su mogli da dobiju samo građani Trebinja ili oni koji ovdje imaju prebivalište godinu dana, prema pravilniku Ministarstva poljoprivrede. To je bila prva takva akcija ikad u Trebinju. Više od 50 naših sugrađana je uzelo zemljište u zakup.

eKapija: Kako vidite razvoj voćarskog i vinogradaraskog potencijala? Planiraju li se nove lokacije za sadnju sorti i koje sorte voća bi bile poželjne?

- Svakako da da, jer je Trebinje kraj prepoznat kao kraj dobrih i svjetski priznatih vina. Neke od najboljih vinarija regiona su upravo iz Trebinja. Taj zamah je počeo prije oko 20 godina. Imamo 450 ha vinogorja i to je najveća površina u RS čime se možemo mjeriti sa mnogo razvijenijim zemljama. Ove godine stupa na snagu zakon o vinu u BiH koji kaže da svako vino koje npr dolazi iz Trebinja i koje želi imati oznaku geografskog porijekla mora biti napravljeno od grožđa sa ovog lokaliteta. To je dodatni plus za Trebinje, jer se sve ljudi interesuje za sadnju vinograda, čime razdvajamo vinogradarstvo i vinarstvo. Moramo imati dobrog vinogradara da bismo imali dobrog vinara. Sve više ljudi želi saditi vinograd kako bi plasirali vinarima sirovinu.

Ove godine smo, kao i prethodnih godina, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede RS, pravili plan rekultivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljušta koje dugi niz godina nije obrđivano, a radi novih vinograda. Svake godine se ovdje podiže određeni broj vinograda, a nove najave nam govore da će ove godine novih 20ha da se podgine. Takođe, ima i onih koji se obnavljaju.

Što se tiče voćarstva, i tu nam raste interesovanje, te je sve više obrađenih parcela pod voćem. Ono što je trend posljednih godina je podizanje zasada masline, nara i smokve. To su kulture budućnosti za ovaj kraj, i trebamo saditi ono po čemu smo prepoznatljivi.

S tim u vezi smo pokrenuli ove godine voćarski rasadnik jednogodišnjih kultura, pa sada imamo rasadnik šipka, masline i smokve, koji vode naši inžjeneri, i imamo zasađeno 2.500 sadnica ove tri kulture. Svake godine ćemo povećavati količinu i putem javnih poziva plasirati besplatno sadnice, jer nas to nije puno koštalo. Uslov će biti da jedan korisnik dobije 50 ili 100 stabala, a kada oživi uzgoj plodove će plasirati tržištu. Smokva je kultura koja je sve više i više traži. Kad budemo imali određenu količnu ovih voćki moći ćemo da plasiramo van BiH.

(Foto: Cirkovic Milos/shutterstock.com )
eKapija: Med, sirevi i vino iz Trebinja su već brendirani i autohtoni proizvodi koji se izvoze širom svijeta. Da li je u planu brendiranje novih proizvoda i zaštite geografskog porijekla?

- Svakako da jeste, ali je teško odabrati one sa kojima ćemo prvo ići u brendiranje. Zato jer je Hercegovina rezervat dobrih i kvalitetnih proizvoda - vina, med, sirevi, pršuta...to je nekoliko top proizvoda. Već se radi na brendiranju vranca, a od ostalih imamo plan zaštite geografskog porijeka za vina, a onda i prušt. Brendiranjem pršuta bi podstakli razvoj svinjogojstva i osnivanje sušara, ali i sijanje ratarskih kultura potrebnih za ishranu stoke.

Nedavno smo dobili dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH da je ime Hercegovačka kuća zaštićeno kao brend. Ona jeste postala brend, jer ljudi znaju za nju, da u njoj mogu naći kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode. Time smo malim proizvođačima omogućili prodajno mjesto u centru grada i prodaju u centru Banjaluke. Preko Instituta za javno zdravstvo RS smo im omogućili da te prizvode ispitaju i da kupac bude siguran da je proizvod bez bakterija i virusa.

eKapija: Kakav je odziv za vašu opremu za analizu kvaliteta hrane?

- Već treću godinu Institut za javno zdravstvo radi besplatno analize za naše male proizvođače što je vrlo značajno, jer bi svaki proizvođač koji plasira artikal na police morao imati sertifikat o ispravnosti. S obzirom na to da su to male serije proizvodnje, a često se rade ispitivanja, onda bi naši kooperanti mali visoke troškove.

Prošle godine smo kupili opremu vrijednu 60.000 KM za ispitivanje nutritivnih vrijednosti hrane, i data je na raspolaganju Instititu za javno zdrasstvo. Svaki mali proizvođač ovakvom pomoći dobija na konkurentnosti.

eKapija: Kakav otkup voća i povrća očekujete tokom 2020?

- Prije tri godine smo pokrenuli otkupne stanice radi saradnje sa lokalnim proizvođačima i svake godine postoji određena količina voća i povrća koja se otkupi, koje dalje mi plasiramo u lance hipermarketa.

Tokom 2019. smo kroz markete plasirali 45 tona povrća. Za nekog je to možda malo, ali za nas je puno, jer se to ranije nikad nije radilo u Trebinju. Poljoprivrednici se osjećalu rasterećnijim jer znaju da smo siguran kupac njihovih proizvoda i to ćemo nastaviti i ove godine. Obično je to od 45 do 60 tona voća i povrća koje otkupimo, a ove godine će toga biti i više.

eKapija: Koje lokacije u širem gradskom području vidite kao nove potencijalne za razvoj agrara?

- Grad ima veliki potencijal, ali je dobar dio obradivih površina zapušten. Prvo moramo imati dobre analize stanja, a onda pokrenuti akciju da se površine privedu namjeni. Šteta je da ih ne kultivišemo, jer imamo dobru zemlju. Ono što će povećati broj površina je sistem za navodnjavanje, u koje je Ministarstvo poljoprivrede RS uložilo 15 mil KM i to je veliki sistem koji pokriva 1.100 ha poljoprivrednih obradivih površina u Petrovom, Gomiljanskom i Trebinjskom polju, Pridivorcima i jedan krak koji izlazi na Zubački plato.

U sljedećem periodu ćemo raditi na identifikaciji parcela koje je na najbrže mogući način dovesti u namjenu i dati u zakup. Uradili smo pilot projekat čime su indetifikovane sve poljoprivredne parcele u vlansištvu Grada Trebinja i to je uneseno u karte. Na terenu je sada potrebno utvrditi gdje su tačno te parcele, koji je stepen zapuštenosti i kako ih najlakše privesti namjeni. To je zahtjevan i skup projekat, ali će vjerovatno na duže saze dati rezultate. To je i šansa da pridobijemo velike investitore, a sve ih je više koji se interesuju za naš kraj.

Teodora Brnjoš
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.