Izvor: eKapija | Četvrtak, 16.07.2020.| 11:07
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja - Novim planom investicija predviđeni projekti vrijedni više od 100 mil KM

Mirko Ćurić (Foto: eKapija)
Mirko Ćurić došao je na mjesto gradonačelnika Trebinja u februaru 2019. godine, prethodno obavljajući funkciju zamjenika gradonačelnika. U predizbornoj kampanji najavljivao je niz projekata koji bi Trebinje ojačali i infrastrukturno i privredno.

Ovog ljeta, u intervjuu za eKapiju, pozdravljajući inicijativu da upravo od Trebinja započnemo projekat Skeniranja opština i gradova RS, kaže da je ponosan što je veliki dio tih projekata završen, a mali dio ostao je u fazi realizacije ili je pri kraju.

Sa Ćurićem smo razgovarali o potencijalima Trebinja, njegovoj poziciji, poslovnim zonama i šta je u planu za naredni period kada je riječ o razvoju grada.

eKapija: Na čelu Trebinja ste skoro godinu i po dana. Koliko ste zadovoljni urađenim u proteklom periodu? Na čemu je bio akcenat rada od dolaska na ovu poziciju?

- Potrudili smo se i trudimo se i danas da nastavimo stopama kojim smo krenuli od kraja 2016. kada smo na lokalnim izborima preuzeli vlast. Akcenat je u prethodnom periodu bio na podršci porodici, a kreirali smo i programe značajne za privredu, poljoprivredu, pokretanje zapošljavanja i motivisanje samozapošljavanja, nabavke opreme za agrar... Tu su i programi podrške djeci koja pohađaju školu u ruralnim područjima, studentima, dodjela stipendija za deficitarna zanimanja, novčana podrška đacima u ruralnim sredinama... Uveli i smo i programe podrške boračkim kategorijama - dva puta godišnje dajemo im određenim iznos novca usljed nezapolsneosti. Uveli smo i podršku suprugama poginulih boraca, kojima dajemo određenu nadoknadu koju bi suprug da je živ primao.

U proteklom periodu smo uveli više od 60 programa. Do sada smo ih iznijeli u većem dijelu, a sve je to izazovno bilo sa finansijske strane. Razlog je to što je tokom 2019. HE Plat bila van pogona, što je otprilike 3 mil KM manje u gradskom budžetu, a sad je stigla i korona kriza. Sve to će rezultirati višemilionskim manjkom u budžetu. Naše procjene su da će to biti 4 mil KM manje u budžetu nego što smo planirali. Uprkos tome, nastojimo da svaki program i dalje realizujemo, a da li ćemo uspjeti u punom iznosu, vidjećemo. Nije nam cilj da smanjimo plasman novca kroz programe, ali moramo biti svjesni da određene kategorije, npr studenti i školarci, u proteklom periodu korona krize i nisu imali velike troškove, jer nije bilo studija i programa koje su pohađali. Vjerujem da ćemo steć razumjevanje građana, i spremni smo da transparentno prikažemo rezultate da vidimo da li smo to ravnomjero rasporedili.

Tu smo da razgovaramo i zajedno prođemo kroz ovu krizu. Ako su i velike države naišle na probleme usljed koronakrize, smatram da i mi moramo i trebamo imati podršku. Trebinje je veliki prihod imao od turizma, a turista ove sezone, kao što vidimo, baš i nema.

Sve ono što imamo želimo da podijelimo zajednički. Biće izazova u narednom periodu, ali spremni smo da idemo u susret građanima. Imamo obećanja da će lokalne zajendice biti finansijski podržane, s obzirom na to da je PDV prihod, onaj na koji se lokalne zajednice oslanjanju, umanjen. Vlada RS planira da podrški lokalne uprave shodno novcu kojim raspolaže.

eKapija: Rekli ste po izboru da ćete se potruditi da sa svojim timom postignete sve ono što je potrebno da Trebinje bude najpoželnije mjesto za život i investiranje. Šta se zaista mora uraditi kako bi se ispunio taj cilj?


- Početkom 2017. smo uradili srednjoročni plan kapitalnih investicija, tj. prezentovali smo šta je to što će se uraditi u narednih šest godina. Kada smo to prezentovali tada u skupštinskoj sali, bilo je negiranja. Opozicija je govorila da je to lijepo, a neostvarivo, i sada kada smo to analizirali, vidjeli smo da smo više od 95% tih projekata uradili. Ostavili smo prostor od 5%, ne zato što nije urađeno, nego smo odlučili u međuvremenu da neka investicija nije dovoljna da se uradi u tom dijelu, nego treba uvesti neke dopune da bismo imali još veći efekat. Tako da smo i više od 100% predviđenih investicija realizovali ili se radi.

Podrška privredi, kao i početnicima u biznisu, bio je jedna od prvih programa na kojem smo insistitrali, jer je trebalo kreirati dobar investicioni zamah i podržati građane da krenu u nove poslove. Kako smo to naveli u platformi razvoja 2016-2020, moramo pokrenuti veliki točak, a onda uz taj veliki točak idu i manji.

(Foto: TO Trebinje)
Određene projekte u tom srednjoročnom planu razvoja Grada Trebinja smo stavili u opcione, smatrali ih dobrim ili značajnim, ali trenutno nismo imali novca. To je npr. bio projekat uređenja Starog grada, jer je za to trebalo obezbijediti veliki novac. Međutim, zbog dobre saradnje Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, Trebinje je dobilo 2 mil EUR donacije za Stari grad. Kada smo dobili taj novac, odmah smo pokrenuli radove i u dobrom ritmu se odvijaju. Naš krajnji cilj je da se uredi kanal oko Starog grada, što će biti značajn projekat za naš grad i koji će sigurno promijeniti sliku Trebinja. Projekat neće biti lak, ali je izvodljiv.

Duhovni centar u Mrkonjićima, koji smo zamislili kao jedinstven kompleks, je takođe bila naša ideja i želja, a vjetar u leđa dala nam je donacija Vlade Srbije od 400.000 EUR jer smo zamislili kompleks oko manatstira. Kada smo počeli da razrađujemo projekat, cijena je došla na 3,2 mil EUR, prema nekim procjenama. Ubrzo smo raspisali tender za dvije faze radova, potpisali ugovor sa izvođačem radova za prve dvije faze vrijednosti oko 2,5 mil KM i dobili podršku Vladu RS od 800.000 KM. Grad Trebinje je planirao i izdvojio 900.000 KM kao podršku ovom projektu, jer taj kompleks neće biti značajan samo za nas, već za cijelu Hercegovinu, RS i pravoslavni narod. Projekat se sada odvija dobrom dinamikom. Već imamo zainteresovane investitore i firme koje žele pomoći da se projekat izgradnje kompleksa sprovede do kraja.

Takođe, završili smo i vrtić Srbija u naselju Gorica, što je takođe bila naša želja, a opet smo je uz pomoć Vlade Srbije i realizovali. Sve su to projekti koji su iz opcinog dijela prešli u realizaciju i sigurno je da smo i te kako zadovoljni i nastavljamo dalje planove.

Tržnica u samom centru grada je takođe vrlo značajan projekat koji se privodi kraju. U rekordnom roku smo završili i sanaciju glavne ulice, kao i ulice u ruralnim područjima i selima, u želji da oživimo seoski život.

Bilo je sumnji i kada smo pokretali Hercegovačku kuću, pa se pokazalo kao vrlo uspješan projekat. Od početnih 10 do 15 poljoprivrednika sada smo došli na više od 100 kooperanata. Prošle godine smo Hercegovačku kuću otvorili i u Banjaluci.

Kroz Agrarni fond smo realizovavli mnogo dobrih ideja za poljoprivrednike, nabavili opremu i hladnjače, a uređujemo i njive onima koji su zainteresovani da se bave ovim poslom.

U svemu ovome što radimo spremni smo na sve sugestije i kritike, te ako nešto ne valja da mijenjamo u hodu, da možda eliminišemo one dijelove koji ne doprinose razvoju Trebinja. Spremni smo da vršimo reviziju svih projekata i programa koje su urađeni u prethodnom periodu. Svake godine u našim projektima uočimo nedostatke i mijenjamo ih, kako bi dali najbolje rezultate. Sve one koji imaju ideje i sugestije kako da unaprijedimo život građana, pozivamo ih da nam ih argumentovano prezentuju. Uvijek će biti onih koji će željeti da zaustave neki projekat, bez argumenata, ali mi njima ne dajemo prostor i ne želimo da gubimo vrijeme, jer nemaju dobre namjere.

eKapija: Trebinje ima specifičan i geostrateški važan položaj, na tromeđi sa Hrvatskom i Crnom Gorom. Je li do sada dovoljno iskoristilo ovu poziciju i šta mu ona daje kao prednosti za budući period?

- Sigurno da je i te kako značajna pozicicija koju Trebinje ima, ali nije iskorišćeno u punom kapacitetu, pogotovo kad se uzme u obzir odnos sa Dubrovnikom. To bi trebalo biti drugačije. Prije rata su Trebinjci nosili svoje proizvode i prodavali u Dubrovniku, a oni su nam dolazili svakodnevno, i zaista je postojala saradnja. Zajedno možemo mnogo jače da se razvijamo, što mi u upravi grada Trebinja i mislimo. Nažalost, trenutno ne nailazimo na razumjevanje vlasti u Dubovrniku, ali smo spremni da sada ne povlačimo poteze, da ne bismo naudili našim građanima koji rade u tom gradu.

Mi, političari, smo tu da ljudima omogućimo bolje kretanje i rad. Ako ne možemo to obezbjediti bolje da se sklonimo. Ne insistiramo na nekim sastancima, uvijek smo spremni ako nas pozovu, ali dovoljno govori gužva na granicama sa jedne i druge strane. Trebinjci žele da idu u Dubrovnik, iz ovih ili onih razloga, narod iz Dubrovnika takođe želi kod nas. Mnogo je prilika za prekograničnu saradnju.

Sa Herceg Novim imamo nikad bolju saradnju. Pružamo puno podršku jedni drugima, i gradske uprave zaista fino sarađuju. Neke projekte sa Crnom Gorom smo završili, neki su u fazi realizacije.

(Foto: Vedrana Džudža)
eKapija: Trebinje je prije rata bilo poznato po mašinskoj industriji, najprije po gigantu kakav je bila Industrija alata, čiji jedan dio i danas radi. Od prije desetak godina Trebinje postaje prepoznato po turizmu. Može li turizam biti glavni privredni oslonac Trebinja?

- Prije 10,12 godina Trebinje je imalo samo jedan hotel od 300 ležajevea i to je zadovoljavalo potrebe u tom periodu. Međutim, sada imamo 25 hotela, motela i prenoćišta sa ukupno 2.700 ležajeva, što je značajan broj u odnosu na broj stanvonika koji imamo.

Što se tiče procenta učešća u budžetu svjesni da veliki procenat prihoda obezbjeđuje energetski sektor, i to je činjenica. Turizam ne utiče značajno na budžet, ali u poređenju sa prethodnim godinama, prihodi od turizma rastu. U 2019. godini je prvi put zabilježeno više od 100.000 noćenja u Trebinju. To je nešto što je i te kako značajno, čak i za veće gradove, a došli su nam turisti iz više od 90 zemalja svijeta.

Nemamo još neki značajan doprinos gradskom budžetu od boravšinih taksi, ali nam je cilj da što više ljudi posjeti naš grad. Turizam je prilika da prezentujemo sve druge potencijale Trebinja. Smatramo da ne bi trebalo svaku oblast posebno forsirati i gledati šta od nje možemo prihodovati, već lančano povezati sve grane privrede u cilju sveukupnog razvoja grada

eKapija: Svjedoci smo da gradovi širom BiH teže formiranju poslovnih i industrijskih zona. Kako Trebinje stoji po tom pitanju? Šta je sa uređenjem poslovne zone Volujac?

- Nastojimo izaći investorima u susret, a u posljednje vrijeme stizali su nam upiti onih koji ovdje žele podići pogone, ali je ova kriza to usporila.

Imamo industrijsku i poslovnu zonu i dobar dio spremne dokumentacije pripremljem za slobodnu zonu. Moramo napraviti uslove da se investitori odluče baš za Trebinje. S obzirom na to da smo na tromeđi, interesovanje je veće, jer je pozicija dobra.

Trudimo se prezentovati ono što imamo i čime raspolažamo, a uporedo kreiramo prorame kako bi investitorima olakšali početak rada. Ne bismo željelji po svaku cijenu da nam dođe neka teška industrija koja bi promijenila ambijent i prirodnu okolinu Trebinja, koja rezultuje da imamo zdravu hranu, vodu i vazduh. Strateški pratimo ideje, i uklopićemo ih u skladu sa našim ciljevima. Spremni smo da sve olakšice po pitaju proizvodnih objekata zakonski sprovedemo i time ubrzamo dolazak investitora.

eKapija: Jeste li zadovoljni privrednom i kulturnom saradnjom sa susjednim gradovima? Planiraju li se novi prekogranični projekti?

- Uvijek imamo manje-više spremne projekte i čekamo pozive. Najveća saradnja kada je u pitanju Crna Gora je sa opštinom Herceg Novi, kao i sa Nikšićem. Gradovi, bez obzira koliki su, ako nemaju dobar tim da iznese projekat, i ne treba da ulaze u realizaciju.

Što se tiče Hrvatske, imamo saradnju sa određenim opštinama, a nadamo se da će uskoro i saradnja sa Dubrovnikom biti bolja.

eKapija: Kako vidite razvoj Trebinja u narednim godinama? Po kojim uspjesima biste željeli da pamte Vaš mandat?

- Ono što smo započeli treba da dovedemo do kraja i pokažemo da svi projekti imali cilj i opravdanost. Projekti o kojima smo govorili u ovom intervjuu zasigurno će promijeniti sliku Trebinja. Upravo se radi i Strategija razvoja turizma Trebinja do 2030. U tu strategiju smo uspjeli uvrstiti pouke kako reagovati u slučajevima krize kao što je upravo ova kriza izvana pandemijom koronavirusa.

Želim da se mandat cijelog sadašnjeg tima pamti po djelima. Želimo pokazati sve benefite projekata koji su u toku, ali isto tako i spremni primiti kritiku. Npr. kada smo uređivali gradski park stizalo nam je mnogo kritika, a sada svi građani uživaju u njemu, jer je jedinstven u regionu po kvadraturi i mjestu gdje se nalazi. To je zaista nama na ponos. Pred nama je sada novi srednjoorčni plan kapitalnih investicija za narednih pet godina sa projektima vrijednim oko 117 mil KM.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.