Izvor: eKapija | Petak, 03.07.2020.| 14:05
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Prezentovan "Maršalov plan" za BiH težak 15 mlrd EUR - Ovo su nužne reforme prema ocjenama eminentnih stručnjaka

(Foto: Romolo Tavani/shutterstock)
Na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, stručno-konsultativnog tijela, sastavljenog od 37 eminentnih poslovnih ljudi koji se nalaze na čelu najvećih kompanija u BiH, ove sedmice je prezentiran "Maršalov plan za BiH – Prva faza Corona 2".

Riječ je o planu reformi, makroekonomskih mjera grupe autora koju sačinjavaju prof. dr Željko Šain, prof. dr Aziz Šunje, prof. dr Spaso Kuzman, dipl. ecc. Hrusto Tupeković, te msc. Muhamed Pilav. U suštini radi se o reformama kojima se pravednijom raspodjelom postojećih resursa postiže mnogostruki efekat i multiplicira razvoj ekonomije cijele države, i podiže standard svih građana.

Cilj "Maršalovog plana za BiH" je, kako je istaknuto, "kumuliranu krizu u BiH pretvoriti u realnu priliku za ekonomski preporod koji će smišljeno, kontinuirano i realno povećavati BDP, životni i radni standard, te smanjiti ekonomske migracije". Vremenski okvir provedbe "Maršalovog plana za BiH" je 2020 – 2025. Sam plan dosta je detaljan i sadrži izračune, projekcije i simulacije različitih situacija predviđenih reformi.

"Maršalov plan za BiH", uz egzaktan pristup, predlaže i mehanizme njegove provedbe, odgovorna tijela i institucije koje bi nadzirale njegovu primjenu, kao i dinamiku provedbe po međunarodnim standardima, prenosi startbih.ba.

Kao takav, "Maršalov plan za BiH" se doima kao jedno od mogućih rješenja problema koje trenutno imamo, ali i problema koje vučemo već 25 godina.

Ključna promjena predviđena "Maršalovim planom za BiH" je rast neto plata u realnom sektoru od 30% do 90% i povećanje produktivnosti. Povećanje neto plaća pratilo bi istovremeno smanjenje poreza i doprinosa za 50%. Trenutno su porezi i doprinosi na neto plate zbirno gledano 70%, "Maršalovim planom za BiH" oni bi bili smanjeni na 35%. Rezultat ove reforme bio bi povećanje standarda radnika i povećanje potrošnje, čime bi se dodatno dalo zamaha povećanju proizvodnje i razvoja.

- Povećanje plata, te povećanje potrošnje, istovremeno u potpunosti anulira negativan efekat povećanja PDV-a za 2% čime se pokriva u cjelosti trošak zdravstvene zaštite. Povećanje PDV-a od 2% (sa 17% na 19%) u suštini nije povećanje, nego je zamjena za pravedniji porez. Plate će se povećati minimalno za 300 KM a trošak PDV-a maksimalno za 20 KM. Penzionerima će se povećati troškovi života, a planom se predviđa pokrivanje tog troška - ističu autori.

Također, bitno je istaći da bi povećanje PDV-a bilo investirano u zdravstvo a ne u potrošnju. Na taj način zdravstveni sektor bi bio dugoročno stabilan uz znatno bolji kvalitet, te neophodnu optimizaciju i modernizaciju.

Sljedeći sektor koji bi profitirao od "Maršalovog plana za BiH" je obrazovanje. Cilj je dobiti obrazovane, samosvjesne, inovativne i poduzetne mlade ljude od predškolskog (besplatni vrtići) osnovnog, srednjoškolskog, fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je uvođenje funkcionalnog dualnog obrazovanja.

Poseban cilj je briga o ljudskim resursima. Do sada je zemlju napustilo 500.000 mladih i obrazovanih ljudi. Radi se o gubitku od 500 milijardi KM dodane vrijednosti, jer jedan mladi obrazovani radnik vrijedi najmanje jedan milion KM.

Trenuto je u BiH 528.000 zaposlenih, 307.000 nezaposlenih i 423.000 penzionera. Sistem je neodrživ, jer je zbir nezaposlenih i penzionera veći od broja zaposlenih. Zato je potrebno da se kreiraju uvjeti za upošljavanje minimalno 190.000 radnika u realnom sektoru. Upravo će povećanje plaća omogućiti zaustavljanje daljeg odliva ljudskih resursa iz zemlje.

"Maršalov plan za BiH" prepoznao je šansu i u sektoru poljoprivrede i stočarstva, sa ciljem održivog razvoja i povećanja proizvodnje hrane od vlastite sirovinske osnove. Predviđena su znatna ulaganja sa fokusom na strateške sirovine: pšenicu, kukurz i mlijeko.

"Maršalovim planom za BiH" smanjila bi se i siva ekonomija, jer bi se mjerom smanjenja poreza i doprinosa značajno smanjio rad na crno. Također, nije planirano smanjenje plaća i otpuštanje u javnom sektoru, koji bi trebao postati znatno efikasniji.

Okvirna procjena autora je da bi Bosna i Hercegovina morala investirati minimalno 15 mlrd KM za sprovđenje svih neophodnih reformi i unaprijeđenje ambijenta za sve sektore, a posebno prerađivačke industrije, građevinarstvo i kopneni transport. Prednost "Maršalovog plana za BiH" je da se njegovom primjenom iz postojećih resursa obezbjeđuje 13 mlrd KM (2,6 milijardi godišnje), a da bi samo prve dvije godine bilo potrebno ići u zaduženje od dvije milijarde KM, kako bi se osiguralo nesmetano finansiranje obaveza iz budžeta i smanjenje ekonomske štete od pandemije.

Očekivani efekti "Maršalovog plana za BiH" su, ističu autori, manje iseljavanje; realna nada – optimizam; veća konkurentnost; ino-ulaganja (strateški investitori – domaći i ino); bolji kreditni rejting BiH; zamjena poreza na prihod sa porezima na potrošnju; puna produktivna zaposlenost; rast lične potrošnje i privatne investicione potrošnje; razvoj nerazvijenih općina; 190.000 novih radnika u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i u ostalom realnom sektoru; lokomotiva za turizam, energiju, trgovinu...

S druge strane, ne bude li implementacije ovog ili boljeg plana reformi, autori predviđaju ubrzani i znatan odlazak mladih stručnjaka, poduzetnika, inovatora; zatim neizbježno povećanje stope PDV-a min. na 25; populizam, nacionalizam, ksenofobiju; deglobalizaciju: subvencije, carine, vancarinske barijere; fabrike bez ljudi - globalni minus 10% i kontinuirani poremećaji u lancima snabdijevanja. Isto tako, sasvim su vjerovatni rast siromaštva i značajan pad standarda; promjene u navikama potrošača i strukturi potrošnje (pad prodaje mnogih vitalnih roba i usluga), pesimizam i panika, pad privatnih investicija; rast štednje, socijalni nemiri; iznošenje štednje iz zemlje.

U cilju praćenja i koordinacije "Maršakovog plana za BiH" potrebno je ustrojiti upravljačko tijelo - neovisnu razvojnu agenciju na nivou BiH i entitetima. Za implementatore autori predlažu entitetske ekonomske institute, projektne timove koje bi sačinjavali domaći eksperati i međunarodni visokoreferentni članovi, uz međunarodni kontroling, neovisnu međunarodnu reviziju. Rad Agencije za implementaciju "Maršalovog plana za BiH" bio bi finansiran iz domaćih i međunarodnih donacija.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.