NavMenu

Emisije SO2 na Zapadnom Balkanu šest puta iznad dozvoljenih u 2019. - Investicije u odsumporavanje pokazale se nedovoljno efikasne

Izvor: Balkan Green Energy News Četvrtak, 25.06.2020. 09:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: SpaceKris/shutterstock.com)Ilustracija
U izvještajima za prošlu godinu koje su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, vlasti u Prištini i Severna Makedonija poslali Evropskoj agenciji za životnu sredinu nije bilo poboljšanja u podacima o zagađenosti vazduha izazvanom aktivnošću industrijskih postrojenja, saopštio je Bankwatch. Ukupne emisije SO2 iz elektrana i drugih pogona na ugalj su povećane i bile su šest puta preko granica postavljenih u nacionalnim planovima za smanjenje emisija.

Po ažuriranju svog izvještaja Comply or Close (Usaglasi ili zatvori) informacijama za 2019. godinu, CEE Bankwatch Network je saopštio da su emisije praškastih materija u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile 56,8% preko granice, na 17.557 tona.

Crna Gora je uključena u izvještaj, ali u toj zemlji je samo jedno veliko ložište i ona stoga nema nacionalni plan za smanjenje emisija ili NERP, kojim se određuju limiti. Emisije sumpor-dioksida (SO2) i drugih polutanata u regionu nastavljaju da postižu rekorde evropskih razmera, piše Igor Todorović za Balkan Green Energy News.

Nijedna pojedinačna zemlja nije zadržala zagađivanje vazduha u okviru zadatih brojki. Doduše, nivoi azotnih oksida (NOx) u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bili su ispod gornje granice, a emisije prašine odnosno suspendovanih čestica – PM su u Srbiji takođe očitane nominalno ispravne. Cjelokupno područje je imalo dozvoljene količine ispuštenih azotnih oksida.

Emisije SO2 u TE Kostolac B daleko su premašile cjelokupnu kvotu Srbije

S druge strane, emisije sumpor-dioksida, SO2, povećale su se 2,2% na ukupno 617.281 tona, što je skoro šest puta ili 495,4 procenta iznad granice. Termoelektrana Kostolac B je sama premašila nacionalni limit Srbije 1.45 puta, a svoj pojedinačni maksimum gotovo deset puta, sa 79.113 tona.

Tamošnja količina se spustila za manje od trećine na godišnjem nivou uprkos ogromnoj investiciji u opremu za odsumporavanje, koju je instalirao China Machinery Engineering Corp. To navodi na zaključak da taj sistem ne funkcioniše kako treba, upozorili su autori.

Emisije SO2 iz postrojenja u Srbiji obuhvaćenih NERP-om i dalje su skoro tri puta veće nego što je dozvoljeno za sve četiri zemlje zajedno. Najveći pojedinačni prekršaj u relativnom smislu u istoj kategoriji počinio je blok Bitola 3 termoelektrane na ugalj u Sjevernoj Makedoniji. Prošle godine je ispustio 13 puta više rečenog otrovnog gasa preko kvote.

U ovoj zemlji su 2019. emisije SO2 iz nepoznatih razloga više nego udvostručene.

Slaba korist od ulaganja u desumporizaciju

Po količini, najveći emiter bila je termoelektrana Ugljevik u BiH – 88.302 tona, što je 9,7 puta iznad plafona. Tamošnji pogon za odsumporavanje pušten je u probni rad u decembru, ali filteri za prašinu, koje je prije tri godine remontovala češka kompanija Termochem, nisu ispravni. To znači da zapravo cijeli sistem nije funkcionalan.

Srbija i BiH su prošle godine blago smanjile emisije SO2.

- U regionu su trenutno dva postrojenja na ugalj u kojima oprema za desumporizaciju ne radi. Kompanije za proizvodnju struje u Srbiji i Bosni i Hercegovini koje su za to odgovorne moraju odmah da reaguju, jer je to hitan problem javnog zdravstva - poručila je Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku u Bankwatchu.

Činjenica da dvije najveće investicije u desumporizaciju i dalje nisu dovele do znatnijeg slabljenja emisija ukazuje na potrebu da se razmotri mogućnost zatvaranja većeg broja pogona na ugalj i ranije nego što je planirano, navedeno je u dokumentu.

Odgovornost za nemar

Ove zemlje su bile svjesne, otkad je 2005. potpisan Ugovor o Energetskoj zajednici, da će do 2018. morati da se usklade sa Direktivom o velikim ložištima, podsjetila je savjetnica za energetiku za Jugoistočnu Evropu Pippa Gallop.

- Od tada je prošlo 15 godina, a malo šta je preduzeto. Oni koji su odgovorni za ovaj nemar treba da snose posljedice - navela je.

Crna Gora je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu osim Albanije – koja nema nijedno aktivno veliko ložište – koja bi mogla da kroz nekoliko godina ispuni uslove iz direktive, pokazao je izvještaj. Tamošnja termoelektrana Pljevlja i dalje ima veoma visoke emisije sumpor-dioksida i azotnih oksida.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Vijesti

UIO odložila kupovinu zgrade u centru Banjaluke

Nekoliko dana prije nego što će im isteći rok da se izjasne o ponudi firme Grand trade (Grand trejd) za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se dogovorila sa ponuđačem da se rok za konačnu odluku prolongira za još nekoliko mjeseci. Firma biznismena Mileta Radišića, koji je ležao u zatvoru zbog privrednog kriminala, dostavila je u januaru ove godine dvije ponude, prenosi Capital. Prvom je Upravi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.