(Foto: love work 51/shutterstock.com)
Uvođenje moratorijuma, odnosno zastoja u otplati kredita spremno su dočekali svi kreditni dužnici u BiH, bilo da se radi o privrednicima ili fizičkim licima.
Moratorijum je takođe jedna od pravih u nizu mjera koje su preduzimane sa ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pandemije Covida-19 i uvođenja vanrednog stanja.
Kako pojašnjavaju u Udruženju banka BiH banke su, uz saglasnost agencija za bankarstvo, odmah nakon izbijanja pandemije u BiH donijele odluke o mogućnosti odobravanja moratorijuma na kredite svim pravnim i fizičkim subjektima koji zbog korona virusa ne mogu kreirati prihode, odnosno platu.
- Svaka banka je regulirala način odobravanja moratorija i otplatu istog na onaj način koji najviše odgovara i banci i klijentu. Od početka odobravanja svi klijenti su imali mogućnost aplicirati i to su i učinili. Banke su odobrile svima, manji dio je još u procesu odobravanja, koji ispunjavaju uvjete moratorija. Nemamo zbirni podatak za sve banke koliki je to broj, ali je jasno da su svi klijenti iskoristili tu mogućnost. Ukupan iznos svih kredita je nešto manji od očekivanog tako da nije uticalo na normalno poslovanje banaka – kaže za eKapiju Berislav Kutle, direktor Udruženja banka BiH.
Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo do 10. juna podneseno je nešto više od 53.000 zahtjeva za moratorijum, čije je trajanje nedavno produženo za još dva mjeseca u FBiH, a mediji su prenijeli da i RS razmatra takvu odluku.
Kutle ističe da je produženje mogućnosti moratorija bila očekivana mjera za koju su banke bile spremne i da kao takva ne može uticati negativno na poslovanje banaka.
- Ono o čemu treba voditi računa i što može imati uticaj na banke je koliko pravnih subjekata - fizičkih lica će nakon prestanka pandemije moći normalno funkcionirati. Ali to je podatak o kojem je rano govoriti i nije vezan samo na prilike u BiH nego više za rješenje situacije u okruženju.
Iz Agencije za bankarstvo RS za eKapiju su istakli da su usvojenim odlukama o privremenim mjerama banke dužne klijentima ugroženim negativnim efektima pandemije koronavirusom, definisati primjeren modalitet koji sadrži posebne mjere (moratorijum, grejs period, produženje roka otplate, dodatna sredstva za likvidnost i drugo) koji će pomoći klijentima da u narednom periodu uspostave održivi model poslovanja i uredno izmirivanje kreditnih obaveza prema banci.
- Istim članom, propisano je da banka prije definisanja odgovarajućeg modaliteta, odnosno odobrenja posebnih mjera, može klijentu odobriti privremeni moratorij sa maksimalnim rokom trajanja dva mjeseca nakon ukidanja stanja vanredne situacije u Republici Srpskoj, odnosno stanja proglašenja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, u cilju analize i pripreme primjerenog modaliteta za klijenta. Ovo praktično znači da banka u toku trajanja privremenog moratorijuma sa klijentom dogovara posebne mjere koje će mu ponuditi nakon isteka privremenog moratorijuma a što može, kako smo već naglasili, uključivati moratorijum, grejs period, produžetak roka otplate i dr.
(Foto: Jat036/shutterstock.com)
U Srbiji 1. jula prestaje da važi odluka o moratorijumu, što u praksi znači da banke neće obračunavati zatezne kamate na dospjela potraživanja, ali se period otplate kredita faktički produžava za tri mjeseca.
- U odnosu na redovnu, ugovorenu, kamatu koju banka obračunava za vrijeme trajanja zastoja, ona se pripisuje dugu i raspoređuje ravnomjerno na preostali rok dospijeća - navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije.
Kako ističu naši sagovornici već u trenutku dogovora uvođenja pauze u otplati kredita, banke i klijenti u BiH su trebali da dogovore novi otplatni plan.
- U skladu sa dogovorenim posebnim mjerama između banke i klijenta, otplatnim planom će se definisati i nova dinamika otplate kreditnih obaveza, glavnica i kamata, a što može podrazumjevati i duži period otplate, odnosno veći broj anuiteta - glavnica+kamata. Nije nužno da će korištenje moratorijuma neminovno dovesti do povećanja mjesečnog anuiteta klijenta u slučajevima korištenja produžetka roka otplate, ali će svakako dovesti do dužeg perioda otplate kredita i posljedično do većeg iznosa kamate – navode u Agenciji za bankarstvo RS.
Kako ističe Kutle već prilikom ugovaranja moratorijuma banke su sa klijentima dogovorile način otplate kredita.
- Otplata kredita ovisi o mogućnosti kreditora i ni kojem slučaju ne smije ugroziti kreditnu sposobnost. Zajednički interes banke i klijenta je da taj način otplate bude prihvatljiv prvo klijentu, a onda i banci. Koliko će se mijenjati rate kredita nakon moratorija ovisi o više faktora. Prvi element je visina kredita pa rok otplate tj. broj godina kredita i naravno ugovorena kamatna stopa. Naredni element je hoće li banka i klijent ugovoriti povećanje rate ili pak povećanje broja godina otplate kredita.
Iz Agencije za bankarstvo FBiH istiću da važeći akti upućuju banke i klijente na komunikaciju i uspostavljanje održivih modela naplate potraživanja, odnosno plaćanja obaveza.
- U takvim okolnostima ne očekujemo da će uslovi otplate kredita biti nepovoljniji u odnosu na ranije ugovorene. Izmjena načina otplate nije moguća bez saglasnosti svih učesnika. Također, izvjesno je da će dio klijenata trpjeti trajne ekonomske posljedice pandemije, što će imati efekte na mogućnosti naplate i kvalitetu aktive banaka. Vjerujemo da će banke imati aktivan pristup i kod traženja načina da se za takve klijente nađu odgovarajući modeli oporavaka, a što u konačnom ima za svrhu izbjegavanje dodatnih šteta i rizika – kažu u federalnoj Agenciji za bankarstvo.
Kutle iz Udruženja banka BiH podvlači da nije prvenstveni zadatak banaka omogućavati pomoć privredi i stanovništvu nego da je to temeljni zadatak države.
- Država je ta koja brine o svojim građanima, banke su kao i ostali privredni subjekti okrenuti samoodrživosti-profitabilnosti. Jasno je da će banke tražiti zajednička rješenja sa klijentima, ali samo ona koja ne smiju ugroziti samoodrživost istih jer bi tada nastao pravi problem.
U Federaciji podneseno više od 46.500 zahtjeva, u RS 6.723
(Foto: pogonici/shutterstock.com)
Do 10. juna 2020. godine, ukupan broj podnjetih zahtjeva za aktivaciju moratorijuma u bankama u FBiH iznosio 46.539, od čega su se 43.434 zahtjeva odnosila na fizička lica, a 3.105 zahtjeva na pravna lica. Od ukupnog broja zahtjeva odobren je 39.925 zahtjev, od čega se na fizička lica odnosi 37.236, a na pravna lica 2.689 zahtjeva, podaci su koje nam je dostavila Agencija za bankarstvo FBiH.
Kako su nam rekli mjere i akti koje donosi Agencija usmjereni su na ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije i takve mjere će se provoditi u dužem vremenskom periodu.
- Iako je interes javnosti i dalje usmjeren na prve efekte moratorija za klijente i banke, naš cilj je kreiranje uslova za oporavak privrede, dinamičnu ulogu banaka, očuvanje i jačanje stabilnosti sistema u periodu koji je pred nama – dodali su u Agenciji za bankarstvo FBiH.
Takođe, do 10. juna a na osnovu dostavljenih dekadnih izvještaja od strane banaka sa sjedištem u RS i organizacionih dijelova banaka sa sjedištem u Federaciji BiH koji posluju u RS, zaprimljeno je 6.723 zahtjeva klijenata za privremeni moratorijum u ukupnom iznosu od 646,8 mil KM, od čega se na fizička lica odnosi 5.919 zahtjeva ili 167,7 mil KM, odnosno 804 zahtjeva ili 479,1 mil KM na pravna lica, naveli su u Agenciji za bankarstvo RS.
- Banke su sa stanjem na dan 10. juna 2020. godine odobrile 6.052 zahtjeva za odobrenjem privremenog moratorijuma na obaveze, 5.292 fizička lica i 760 pravna lica, u ukupnom iznosu od 638,1 mil KM. Banke su privremene moratorijume odobravale uglavnom na osnovu zahtjeva klijenata, ali je privremeni moratorijum odobren i samoinicijativno od strane banaka u ukupnom iznosu od 24,2 mil KM.
S.T.
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Srijeda, 24.06.2020.
Komentari
