Izvor: Nezavisne novine | Četvrtak, 04.02.2010.| 10:13
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kako su planine u BiH dobile imena?

(Foto: Zoi84.ba)
"Volim planine, a posebno Bjelašnicu, na kojoj boravim u zimskom periodu. Ali nikad se nisam zapitao kako je dobila ime. Možda po svojim vrhovima na kojima se i ljeti snijeg teško otapa ", kaže jedan mladi Sarajlija.

(Trebević)

Stručnjaci koji su proučavali kako su planine dobile imena slažu se sa njim i dodaju da u BiH ima mnogo planina kojima se ljudi dive i koje posjećuju, a ne znaju kako su dobile imena.

Na Trebeviću bio žrtvenik:

"Žalosno je da naši udžbenici ne sadrže informacije o tome kako su naše planine, rijeke ili gradovi dobili imena. U školama uče djecu o piramidama, što i treba, ali ne treba zanemarivati istoriju svoje domovine. Zašto da ne znaju kako je planina u čijem podnožju žive dobila ime?", kaže Salmedin Mesihović sa odsjeka historija Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

"Bjelašnica u prevodu znači bijela, i poznata je po toj svojoj bjelini u većem dijelu godine. Interesantna je priča vezana za Trebević iznad Sarajeva. Na toj bosanskoj planini je u davna vremena bio žrtvenik, zapravo slavenski panteon bogova. Tako je ostala riječ trebište. Trijebiti u prevodu znači čistiti i uništavati ", priča Mesihović i dodaje:

"Mi još imamo taj glagol u upotrebi. Ali prije više stotina godina ta je riječ imala smisao žrtvovati nešto. To je, kako pretpostavljamo, bilo žrtvovanje životinja. Možda i ljudi, ali nemamo dokaze. Da bi se nešto takvo dokazalo, sada bi trebalo prečešljati cijelu planinu ".

Romanija u bukvalnom prijevodu znači zemlja Rimljana.

"Kada su Slaveni došli početkom sedmog stoljeća, uništili su odbranu romejskog carstva (Istočno rimsko carstvo). Tada su sa Avarima provalili i osvojili ove provincije. Preživjeli stanovnici, kojih je bio veliki broj, a koji nisu željeli da budu pod vlašću doseljenika, pobjegli su u brda, planine i tamo nastavili da žive svojim slobodnim životom ", priča Mesihović.

(Romanija)

Dodaje da je najveća koncentracija bila na romanijskom području.

"A pošto se Istočno rimsko carstvo službeno zvalo Romanija, onda je i to područje tako prozvano. I to je ostalo", kaže Mesihović.

Greška češkog lingviste: Objašnjava da su Pale nekada bile zemlja Pavlovića, koji su bili veliki srednjovjekovni gospodari, pa su Pale skraćeno od Pavlovići.

(Foto: Jahorina.org)

(Jahorina)

Za Jahorinu u narodu je ostalo da se zapravo zvala Javorina, po drvetu javoru. Međutim jedan je češki lingvista i botaničar, zapisujući detalje o toj planini, pogrešno napisao naziv. Umjesto Javorina, čuo je Jahorina, i tako je ostalo.

Mesihović kaže da ne zna kako je Igman dobio ime.

U nekim dokumentima stoji da je ta planina nazvana po intenzivnom klimatskom fenomenu vezanom za postojanje inverzivnih smrčevih šuma.

Mufid Garibija, poznavalac historije Sarajeva, kaže da se na Igmanu u davna vremena nalazio manastir.

"Domaćin manastira je bio iguman, nadaleko poznat kao mudar čovjek. U narodu je ostalo da je po njemu ta planina dobila ime. Igman je poznat po svojoj oštroj klimi i ljepoti. U narodu kada se spomene Igman, veže se i priča kako se djevojka iz roda Franje Josipa zagledala u mladića iz porodice Merhemića iz Sarajeva, pa mu je jednom rekla da će mu pokloniti Igman planinu u znak ljubavi", priča Garibija.

To se nije desilo, ali mu je poklonila Veliku aleju na Ilidži, koja se nekad zvala aleja zaljubljenih.

Jedna od najljepših bh. planina Vlašić, dobila je ime po starim nomadima, stočarima koji su se zvali Vlasi, a koji su boravili na toj planini.

"Zelengora po samom imenu nije teško pretpostaviti, je Zelena planina. Maglić je dobio ime zbog magle koja je često prisutna, a Treskavica po seizmičkoj sezoni koja stalno treska", pojašnjava Mesihović.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.