Tek svako deseto preduzeće u Srpskoj ima vlastiti izvor finasiranja u obliku gotovine ili štednje, a pristup kreditima i zajmovima ima manje od polovine poslodavaca. Najveća neizvjesnost poslovanja usljed krize izazvane virusom korona izražena je u sektoru građevinarstva, hotelijerstva, trgovine i ugostiteljstva.
Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sprovela je
istraživanje o uticaju COVID-19 na poslovanje u Srpskoj.
Anketiranje 543 poslodavca, koji zapošljavaju 49.466 radnika, pokazalo je da četvrtina njih nije radila tokom aprila (od 8. do 30. aprila), dok ih je 39% djelimično radilo.
Analiza Unije otkriva i uticaj COVID-19 na finansije, uticaj na radne odnose, te su date ključne preporuke poslovne zajednice za zagovaranje budućih ekonomskih mjera.
Uticaj COVID-19 na finansijeAnketirani poslodavci istakli su da, da su ograničenja u radu iz aprila ove bila nastavljena, za tri mjeseca bi se 60% njih ugasilo.
Svega 7% anketiranih je odgovorilo da poslovanje mogu da nastave za manje od sedmice, do osam sedmica 29% anketiranih, do tri mjeseca 24% anketiranih.
Oko 18% anketiranih odgovorilo da ne zna za koliko dugo može nastaviti poslovanje.
- Neizvjesnost je izraženija kod mikro preduzeća, gdje je 21% ispitanih odgovorilo da ne zna za koliko dugo mogu da nastave poslovanje. Kod poslodavaca koji su odgovorili sa ne znam je najveća neizvjesnost, a ovi odgovori dominiraju u sektoru građevinarstva 35%, hoteli/turizam 28%, maloprodaja/trgovina 27% i ugostiteljstvo 26%. Ovi sektori su u 2019. godini zapošljavali 74.000 ljudi - navedeno je u analizi.
Poslodavci su u aprilu strahovali od produžetka krize i ograničenja rada do kraja maja i u tom slučaju ih je polovina očekivala veoma visok pad prihoda preko 50%, dok je 31% anketiranih poslodavaca očekivao da njihovi prihodi padnu u rasponu između 20% do 50%.
- Najveći očekivani pad prihoda je u sektorima hotela, ugostiteljstva, proizvodnji tekstila, kože i odjeće, i transporta i transportne opreme. Jedini sektor koji je zabilježio očekivanje rasta prihoda je sektor informacija i komunikacija, gdje je 6% ispitanih odgovorilo da očekuje rast prihoda - navedeno je u Analizi.
Najveći broj anketiranih poslodavaca (25%) očekivao je pad prihoda između 100.000 i 500.000 KM, dok je pad prihoda preko 500.000 očekivalo 20% poslodavaca. Najveći pad prihoda, preko 500.000 KM, očekivali su u sektoru hotela i turizma (50% anketiranih), zatim u sektoru hemija/plastika (32%) i metalska industrija 31%.
Najmanji očekivani pad prihoda bio je očekivan u sektoru banaka i osiguravajućih društava, gdje je 63% ispitanih reklo da očekuje pad prihoda manji od 10.000 KM.
Od anketiranih, tek svako deseto preduzeće imalo je vlastiti izvor finasiranja u obliku gotovine ili štednje. Pristup kreditima i zajmovima imalo je 41% anketiranih dok 43% anketiranih preduzeća nije imalo pristup izvorima finansiranja.