NavMenu

I u Hrvatskoj se vode pregovori o uvođenju državnog finansiranja skraćenog radnog vremena

Izvor: Tanjug Srijeda, 27.05.2020. 07:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Unsplash/Dimitri Karastelev)Ilustracija
Hrvatsko udruženje poslodavaca i vlada vode intenzivne pregovore o novoj šemi pomoći privredi i očuvanju radnih mjesta nakon što se potroše sredstva iz postojećeg paketa državnih stimulacija, kako bi kompanije preživele krizu izazvanu pandemijom covid-19.

Prema saznanjima Jutarnjeg lista, pregovara se o uvođenju državnog finansiranja skraćenog radnog vremena po uzoru na njemački program državnih naknada za skraćeno radno vrijeme, Kurzarbeit, koji se pokazao izuzetno efikasnim u zaštiti tržišta rada tokom krize 2009. godine.

Detalji o novim mjerama hrvatske vlade mogli bi da budu poznati već ove sedmice, piše list.

Jutarnji navodi da ima više razloga zbog kojih će Hrvatska sa postojećih mjera finansijske podrške preći na sosptvenu verziju Kurzarbeit-a.

Prvi razlog, kako dodaje, leži u tome što su do sada potrošene dvije trećine novca za pomoć preduzetnicima tokom pandemije covid-19, a ostatak će biti potrošen do kraja juna. Nakon toga država više neće imati tako izdašne fiskalne kapacitete za podupiranje preduzetnika, a vrlo je moguće da će se ekonomska kriza tek oteti kontroli.

Finansijska podupiranje skraćenog radnog vremena je mjera koja je fiskalno manje zahtjevna, a može da se rastegne na duži period i kombinuje s dodatnim mjerama za one djelatnosti koje su najviše pogođene pandemijom i njenim ekonomskim posledicama.

Drugi razlog može da se tražu u činjenici da je podrška skraćenom radnom vremenu postala perjanica programa finansiranja oporavka Evropske unije, koji je nedavno dogovoren, a težak je ukupno 500 mlrd EUR, ocjenjuje list.

Od tog novca, čak bi petina (100 mlrd EUR) trebalo da ode na razne evropske verzije Kurzarbeit-a, pa je stoga hrvatsko pridruživanje panevropskoj akciji zaštite tržišta rada sasvim očekivano, dodaje se u tekstu.

U osnovi Kurzarbeit omogućava poslodavcima da zaposlene pošalju kući, odnosno da im drastično srežu broj radnih sati, dok država tim radnicima sa skraćenim radnim vremenom nadoknađuje veći dio izgubljenog prihoda. Na taj način radnici ostaju zaposleni, a kompanije se ne dovode u situaciju gubitka školovane i vješte radne snage koju bi u sluččju oporavka ekonomskih aktivnosti teško nadomjestili ako bi im dali otkaz.

Za njemačkim primjerom finansiranja izgubljenih radnih sati krenule su Danska, Švedska i Norveška, i to s vrlo izdašnim podsticajima. Finansiranje skraćenog radnog vremena uvele su i Francuska, Španija, Poljska i Velika Britanija, koja finansira 80% radničke plate do "plafona" od 2.500 funti.

U Njemačkoj analitičari procjenjuju da će broj radnika na skraćenom radnom vremenu koji su aplicirali za državnu pomoć u ovoj krizi oscilirati između 3,5 i pet miliona, što je daleko više nego 2009, kad je istu mjeru koristilo milion i po ljudi.

Zvanične procjene njemačke vlade su, ipak, nešto skromnije: očekuju da će se za ovu vrstu podrške prijaviti oko 2,35 miliona ljudi, što će državu koštati više od 10 mlrd EUR.

Tokom krize 2009. godine, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je, zahvaljujući Kurzarbeit-u, čak smanjena od početka recesije do marta 2009, i to sa 7,9% na 7,0%. Prema procjeni OECD-a, Njemačka je do trećeg kvartala 2009. godine s ovim programom spasila 200.000 radnih mjesta, piše Jutarnji list.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.