Izvor: Indikator | Ponedjeljak, 25.05.2020.| 09:09
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Korisnici se najviše žale na kreditne poslove - U 2019. bankarski ombudsmen primio skoro 400 prigovora

(Foto: Jat036/shutterstock.com )
Bankarski ombudsmen najviše prigovora dobija na rad banaka, a najveći broj odnosi se na kreditne poslove.

Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH u 2019. godini, Ured Ombusmena je imao u radu 376 prigovora, zahtjeva i obavještenja korisnika usluga, od čega je postupak okončan u 339 predmeta, dok je u 2020. godinu preneseno 37 predmeta.

Od ukupnog broja, bilo je 69 osnovanih prigovora, koji su pozitivno riješeni u korist podnosilaca, u 97 je primijenjeno nadležno postupanje, od čega je 32 pozitivno riješeno u internom postupku, a bilo je 83 neosnovana prigovora korisnika. Osim toga Ombusmen je dao odgovore na 42 upita i druga podneska klijenata.

Najveći broj prigovora odnosi se na kredite, odnosno korisnike kredita ili mikrokredita kao bankarskog proizvoda. Kada su u pitanju ostali prigovori, oni se uglavnom odnose na tekuće ili depozitne račune, kartice (debitne i kreditne) ili overdraft kredite.

Broj obraćanja žiranata je smanjen, jer jemstvo kao vid osiguranja kod subjekata bankarskog sistema postaje sve manje zastupljeno.

Kada je riječ o kreditnim poslovim, prigovori korisnika, fizičkih lica, prvenstveno su se odnosili na: sporna pitanja valjanosti ugovaranja klauzula o promjenljivosti kamatne stope na kredite, visinu naknada i provizija za proizvode i izvršene usluge, reprogram kredita, dostavu podataka prema Centralnom registru kredita, osiguranje kredita.

Okončano je šest postupaka u vezi sa neinformisanošću o promjeni kamatne stope, visokim iznosom obračunatih kamata, kao i nerazumijevanjem pogoršanog ekonomskog i finansijskog stanja korisnika od banke u odnosu na vrijeme kada su uzeli kredit.

Kao i ranije, i dalje su prisutni prigovori u vezi sa visokim naknadama i provizijama (25) koje se naplaćuju korisnicima u kreditnim poslovima, naknadama za zatvaranje kredita, za izdavanje potvrda i saglasnosti te dužinom trajanja takve vrste usluga za klijenta.

- Naša ocjena je da se ovi prigovori smatraju osnovanim, te da je potrebno da banke i drugi subjekti bankarskog sistema preispitaju provizije i naknade koje naplaćuju u poslovanju sa klijentima, s ciljem njihovog smanjenja u narednom periodu, navode iz Institucije Ombudsmena FBiH.

Veliki broj prigovora odnosio se na neprihvatanje reprogramiranja i restrukturiranja (11) postojećih kredita ili prihvatanje pod nepovoljnijim uslovima, u odnosu na osnovni ugovor.

- Zbog različite prakse i postupanja u ovom dijelu, tražili smo da subjekti bankarskog sistema svojim aktima poslovanja propišu kriterije za proglašenje zastoja u otplati, navodi se u izvještaju.

Određeni broj prigovora koji su i prije bili prisutni odnosi se na izvještavanje i dostavljanje podataka o kategorizaciji kredita prema Centralnom registru kredita kod Centralne banke BiH (22. Korisnicima nisu pružene informacije ili su nedovoljno informisani od banaka o propisima (zakonima i podzakonskim aktima) koji reguliraju ovu oblast.

Korisnici su se Ombudsmenu obraćali i u vezi sa kreditima koji su osigurani policom osiguranja vinkulirane u korist banke tokom cijelog trajanja kreditnog odnosa, a kredit su zatvorili prije isteka roka za otplatu.

- S obzirom da smo i u prethodnim izvještajnim periodima imali prigovore korisnika u vezi sa povratom neiskorištenog dijela police kod prijevremenog povrata kredita, razmijenili smo informacije sa Ombudsmenom u osiguranju i ishodili opću preporuku koja je upućena svim osiguravajućim društvima, te očekujemo da se u narednom periodu izvrši usklađivanje njihovog poslovanja sa izdatom preporukom, navode iz Institucije Ombusmena.

Prigovori korisnika koji se odnose na depozitne poslove su prvenstveno u vezi sa automatskim produženjem ugovora o oročenim depozitima, tzv. reoročavanjem novčanih depozita, smanjenjem kamata na oročene depozite i nepravilnim dostavljanjem obavještenja korisnicima.

U području usluga platnog prometa u zemlji i inostranstvu, korisnici su navjiše prigovarali na visinu naknada za održavanje i zatvaranje računa, slanje i prijem novca iz inostranstva, zamjenu stranih novčanica, kursne razlike i izdavanje potvrda i saglasnosti o stanju duga po tekućim obavezama.

Najviše prigovora bilo je od korisnika penzija koji su se žalili na visoke provizije banaka prilikom priliva sredstava iz inostranstva.

- Zaključujemo da u skladu sa važećim zakonskim propisima visina naknada i drugih troškova mora biti ugovorena sa korisnikom, kao i da su naknade dio općih uslova poslovanja subjekata bankarskog sistema, i mogu biti promijenjene dva puta u godini uz obavještenje korisnicima o toj promjeni, navode iz Institucije Ombudsmena te dodaju i da je sporno pitanje način obavještavanja, odnosno nedovoljna transparentnost banaka prilikom promjene visine ili vrste naknada.

Značajan broj prigovora sa rastom od 1,2% u odnosu na prethodni izvještajni period se odnosio i na elektronske instrumente plaćanja i kartičarsko poslovanje, u najvećoj mjeri na pitanje plaćanja roba i usluga putem interneta, korištenje bankomata, te neovlašteno korištenje i zloupotrebu kartica.

- Nakon provedenih postupaka naša mišljenja su da nije jasan (normativno uređen) sistem nadzora provođenja kartičnih transakcija, posebno u kontekstu zaštite od tehničkih nedostataka i zloupotreba u nezakonitom pribavljanju kartičnih podataka, te u situacijama kada se transakcija izvršila bez fizičkog prisustva kartice, navodi se u izvještaju.

Najviše prigovora na rad mikrokreditnih organizacija odnosi se na rad i (ne)postupanje u vezi sa ispravkom podataka o zaduženjima podnosilaca u Centralnom registru kredita, a po osnovama pravosnažnih sudskih presuda, oslobađanje od obaveze jemstva i visinom i načinom obračuna kamata.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.