Izvor: eKapija | Utorak, 28.04.2020.| 13:56
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Pepići iz Banjaluke proizvode ekskluzivni brend Šarena ljelja - Na jesen stiže hladno cijeđeno ulje od lješnika (FOTO)

(Foto: Siniša Pepić)
Nedavno se u novootvorenoj Krajiškoj kući u Banjaluci među domaćim proizvodima našao i brend Šarena ljelja. U želji da saznamo nešto više o ovom proizvodu, došli smo do porodice Pepić koja posjeduje plantažu lješnika površine jedan hektar u selu Piskavica pored Banjaluke. U razgovoru sa glavom porodice, Sinišom Pepićem, saznajemo da je ideja za brend nastala iz želje da budu drugačiji - da ne prodaju samo lješnik u rinfuzi kao većina, već da prodaju brend i emocije. I upravo je emocija, kaže Siniša, ono što ih pokreće sve prethodne godine.

- Kada smo supruga Slađana i ja prije šest godina zasnovali porodičnu plantažu lješnika htjeli smo jednostavno da imamo nešto svoje, a vremenom smo izgradili zajednički stav u kom pravcu treba da idemo. Kada je plantaža počela da daje plodove došlo je i vrijeme odluke šta i kako dalje. Znali smo da će to biti brend, a onda smo početkom godine dobili priliku da svoj proizvod plasiramo u Krajiškoj kući. Osim Centra za razvoj poljoprivrede i sela iz Banjaluke u projekat je bila uključena i Natalija Bučić, ekspert iz Gradske razvojne agencije. Samo jedan brainstorming s njom je bio dovoljan da nadogradimo vlastitu ideju te od opšte slike o brendu dobijemo jasnu viziju o tome na koji način da budemo drugačiji i da to ponudimo tržištu. Ona je i kumovala nazivu Šarena ljelja, a on simboliše različite sorte na našoj plantaži koje zajedno teže tome da zadovolje i najzahtjevnijeg sladokusca - ističe Siniša.

Za sada, kaže, postoji ideja za tri proizvoda. Prvi je lješnik u ljusci, jer osim toga što je to higijenski najispravniji način da se lješnik plasira u maloprodaju, smatara da on nosi i emociju.

- Vraća nas u djetinjstvo kada su nam baka i deda tucali lješnike čekićem ispred kuće na selu. Proizvod je upakovan u vrećicu od visoko kvalitetnog platna sa idejom da se ta vrećica ne baca već koristi za druge potrebe.

Dodaje da drugi proizvod - jezgra lješnika, mora da sačeka rješavanje trenutnih izazova u lancu snabdijevanja. Kako nam kaže, jezgru žele pakovati na specifičan način.

- Ideju za pakovanje jezgre ćemo otkriti na promociji, nakon što ambalaža stigne kod nas. Opet težimo ka tome da budemo prvi, drugačiji i da se ambalaža može ponovo koristiti.

Treći proizvod je ulje lješnika, čiji je početak proizvodnje planiran na jesen nakon nabavke neophodne opreme.

- To će biti naš najprestižniji proizvod, profitna baza i u svakom pogledu kruna projekta - ističe Siniša.

Kaže da sve poslove obavljaju samo supruga i on, a kako njihovo troje djece rastu tako ih polako uvode u plantažu kako bi ovaj posao doživjeli kao dar prirode koji treba njegovati s puno ljubavi.

- Na plantaži je zasađen samo lješnik, a imamo u planu formiranje novog zasada na površini od 1,5 hektar. Još nismo donijelu odluku o kulturi ili kulturama koje će biti na novoj plantaži. Jedno je sigurno, a to je da će biti u skladu sa našom filozofijom da budemo drugačiji, te da dospijevanje kulture i njena prerada bude terminski usklađeni sa dospijevanjem i preradom lješnika kako bismo mogli lakše organizovati procese. Nije isključeno da ćemo proširiti zasad lješnika. Ono što želimo izbjeći je da povećanjem zasada lješnika počnemo plantažu posmatrati očima komercijaliste - objašnjava Siniša.

S obzirom na to lješnik u šestoj godini dostiže 80% svog potencijala, a u sedmoj 100%, Siniša kaže da na jesen njihova plantaža ulazi u sedmu godinu i da očekuju prosječan prinos po ljeski oko 10 kilograma, a u narednoj godini i do 15 kilograma.

- Svaka poljoprivredna kultura je zahtjevna i morate joj se posvetiti na adekvatan način. Mi smo poštivali sva pravila struke, uz nadzor i preporuke agronoma, što je podrazumijevalo adekvatnu pripremu, ali i gotovo cjelogodišnji rad na plantaži nakon što je formirana. Odmaramo samo u januaru i dijelu februara. Najbitnije je, na samom početku, odnijeti uzorke tla u nadležni institut na ispitivanje. Tek nakon toga možete pristupiti pripremi zemljišta i ograđivanju.
Siniša i Slađana Pepić (Foto: Siniša Pepić)

Tržišna niša i kompanije koje žele originalne korporativne poklone

Kaže nam da investicija u pripremu zemljišta i ograđivanje parcele premašuje iznos investicije u sadnice.

- Inicijalna investicija u hektar plantaže, po mom iskustvu iznosi oko 3.500 EUR, a zatim je neophodno redovno vršiti prihranu, košenje, orezivanje, zaštitu... Od treće godine poželjno je posjedovati i sistem za navodnjavanje. Svakako tu je i potreba za mehanizacijom. Preporučujem svakom novom proizvođaču da napravi vlastitu cost-benefit analizu da li investirati u mehanizaciju ili za veće radove angažovati tuđu. Ono što je neophodno su malčer, atomizer kada stabla stasaju, te za veće zasade već od pete ili šeste godine kupilica za lješnike.

Kako vrijeme prolazi, dodaje, raste i potreba za investicijama. Ove godine Pepići namjeravaju nabaviti mašinu za sortiranje i ljomljenje lješnika.

- Sve to, na kraju, dovodi do toga da morate imati i adekvatan objekat za sušenje i preradu proizvoda, te odlaganje mehanizacije i opreme.

Na priče od dobroj zaradi od lješnika, pa čak i do 38.000 EUR po hektaru, Siniša kaže da računica zavisi od mnogo faktora - od toga da li ćete prodati svu količinu odmah u ljusci otkupljivaču, do toga da li imate vlastiti brend, kao i od stepena prerade lješnika.

- Mi smo se odlučili da investicioni ciklus zaokružimo sa pogonom za preradu lješnika i proizvodnju hladno cijeđenog ulja. Time se slika o očekivanoj zaradi po hektaru značajno mijenja na više. Pobornik sam vertikalne integracije i shodno tome strateški planiramo poslovanje.

Pepićima plantaža nije jedina obaveza. Siniša godinama pruža usluge poslovnog modeliranja i pomaže drugima da svoje ideje pretvore u funkcionalan poslovni model. Osim toga, kaže, negov konsultantski angažman uključuje i usluge "International Business Development" usmjerene ka osvajanju novih inostranih tržišta. Dugogodišnje iskustvo je, ističe, iskoristio u kreiranje vlastitog brenda.

- Šarena ljelja je zamišljena kao ekskluzivan proizvod i u tom pravcu će se tržišno i razvijati. Onog trenutka kada otpočne proizvodnja hladno cijeđenog ulja biće neophodno udruživanje s ostalim proizvođačima lješnika kako bi se podmirila potražnja inostranog, a sve više i domaćeg tržišta za tim proizvodom. Dakle, u datom trenutku Šarena ljelja ostaje kao brend u ograničenoj količini i luksuznom pakovanju, dok će hladno cijeđeno ulje imati poseban tretman kako marketinški tako i strateški.

Siniša nam kaže da strategija njihovog porodičnog biznisa nije zasnivana na masovnosti već na ekskluzivnosti i kvaliteti proizvoda i svemu onome što nosi jedan brand, uključujući i specifičan način pakovanja.

- Za početak, naš brend se može naći u Krajiškoj kući koja će, osim Banjaluke, biti otvorena i u Trebinju. S obzirom na način na koji će proizvod biti upakovan naša tržišna niša su sigurno i kompanije koje žele originalne korporativne poklone.

U planu izgradnja objekta za skladište i preradu

Siniša nam objašnjava da su sve ove godine ulagali vlastita sredstva u razvoj plantaže i brenda, te da su se u 2019. zbog plasmana Šarene ljelje i ulaska projekta u novu fazu registrovali kao komercijalno gazdinstvo.

- Planiramo izgradnju objekta za skladištenje i preradu, nabavku opreme za proizvodnju, a sve to iziskuje značajna finansijska sredstva. Svakako ćemo se javiti na raspisane pozive Centra za razvoj poljoprivrede i sela te Ministarstva poljoprivrede RS.

Kaže da je bitno napomenuti način na koji funkcioniše Centar za razvoj poljoprivrede i sela, a to je da proizvođače ne posmatraju samo kao nekoga ko podnosi prijavu za podsticaj.

- Zajedno sa njihovim ekspertima, pravimo petogodišnje planove i posmatraju naš poslovni poduhvat kao zajednički dugoročni projekat. To se poklapa i sa našom vizijom dugoročnosti bavljenja ovim poslom jer ljeska daje plodove 70 godina - ističe Siniša.

S. Šubara

Fotogalerija
Plantaža lješnika Šarena ljelja

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.