NavMenu

Analiza OECD-a - Ekonomije Srbije i Rumunije podnijeće najveći udarac u regionu

Izvor: Tanjug Utorak, 28.04.2020. 14:25
Komentari
Podeli
(Ilustracija) Mjere za suzbijanje pandemije COVID-19 snažno pogađaju globalnu ekonomiju i sigurno će imati posljedice na ekonomije jugoistočne Evrope, što će rezultirati njihovim mnogo nižim ekonomskim rastom ili čak recesijom, ocjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

U analizi, objavljenoj na zvaničnom veb sajtu OECD-a, navodi se da će najveći udarac u ekonomijama regiona JIE pretrpeti mala i srednja preduzeća (MSP), proizvodni i turistički sektor.

- Mjere uvedene s ciljem suzbijanja širenja korona virusa nedvosmisleno će pogoditi domaću tražnju i ponudu, značajno smanjujucći ekonomsku aktivnost - piše u analizi.

Preduzete makroekonomske politike podrške, dodaje se, mogu djelimično pomoći oporavku potražnje, ali ne mogu u potpunosti nadoknaditi ekonomske posljedice ograničenja uvedenih u okviru vanrednog stanja.

- Kriza COVID-19 već je umanjila globalnu potražnju za međunarodnim putovanjima i svakako će dovesti do kolapsa turizma uoči ljetne sezone. Albanija i Crna Gora će biti posebno teško pogođene s obzirom na to da prihodi od turizma premašuju 20% BDP-a u obje ekonomije - procenjuje se u izveštaju.

Zbog snažne povezanosti turizma i poljoprivrede, negativan uticaj će se snažno osjetiti i u ruralnim sredinama, gdje je veći dio siromašnog društevnog sloja zaposlen u poljoprivredi, smatra OECD.

- Izvoz u regionu će takođe pasti zbog smanjene tražnje, kao i poremećaja u lancu vrijednosti. Mada će biti pogođene sve ekonomije regiona, Rumunija i Srbija će vjerovatno podnijeti najveći udarac, jer su njihovi proizvodni sektori snažnije integrisani u globalne lance snabdijevanja i najviše doprinose njihovim ekonomijama u smislu dodate vrijednosti i zaposlenosti - navodi se u analizi.

Može se očekivati i usporavanje javnih i privatnih investicija, što će dodatno ukočiti ekonomski rast, zajedno sa padom doznaka iz inostrantva usljed ograničenja putovanja i porasta nezaposlenosti među migrantima, dodaje OECD, ukazujući da, na primjer, doznake čine 15% BDP-a Albanije.

Takođe napominje da usporavanje ekonomije dolazi u jako nepovoljnom trenutku za Albaniju i Hrvatsku, jer su obje ekonomije nedavno pogodili zemljotresi koji su uzeli danak kako na fizičkoj infrastrukturi, tako i u ekonomskoj aktivnosti.

Sve valute na Zapadnom Balkanu su izložene deprecijaciji od početka krize COVID-19, pri čemu je albanski lek najteže pogođen, kontastuje OECD.

- Deprecijacija domaćih valuta direktno utiče na sposobnost preduzeća da izvrše plaćanja u stranoj valuti, što je posebno problematično za Zapadni Balkan, jer krediti u stranoj valuti predstavljaju 58% svih kredita, bez Kosova i Crne Gore - dodaje se.

Ni tržišta akcija u regionu nisu pošteđena efekata korona krize, ali je taj udar jš uvek ograničenog intenziteta na Zapadnom Balkanu u poređenju sa EU, navodi OECD.

Čini se da je percepcija rizika najviša za obveznice Hrvatske i Rumunije, jer su prinosi na njihove dužničke hartije od početka 2020. godine u porastu za oko 65%, piše u izvještaju.

OECD, takođe, navodi da je kod ekonomija na Zapadnom Balkanu trgovina sa EU značajnija od unutar regionalne trgovine, i po obimu i po dodatoj vrijednosti.

- Stoga, u svjetlu krize COVID-19, glavni izazov ekonomija Zapadnog Balkana je da ostanu povezane sa svim partnerima i da obezbjede nastavak veza sa članicama EU koji garantuje esencijalne trgovinske tokove.

U analizi se preporučuje da vlade Zapadnog Balkana dalje razvijaju koordinirane regionalne mehanizme kako bi kontrolisale uticaj krize na trgovinu, da svoje regulatorne napore fokusiralju na očuvanje protoka robe i usluga u regionu i sa članicama EU i da rade na prevazilaženju carinskih barijera.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Energija, Industrija

ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku

Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.