Izvor: Deutsche Welle | Četvrtak, 16.04.2020.| 07:47
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Zelena ekonomija kao izlaz iz krize?

(Foto: Khakimullin Aleksandr/shutterstock.com)
Kako bi trebalo da izgleda privreda posle pandemije? Zeleno! Skoro 200 političara, šefova kompanija, predstavnika sindikata i nevladinih organizacija zahtijevaju "zeleni uzlet" posle krize izazvane pandemijom koronavirusa. U njihovom apelu se kaže da virus neće učiniti da nestanu klimatske promjene ili uništavanje prirode.

Ovaj apel je objavljen u novinama u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugaliji, Španiji i Slovačkoj. U tekstu se dalje kaže da bi klimatske promjene morale da imaju centralno mjesto u ekonomskoj strategiji Evropske unije:

- Preoblikovanje u ekonomiju koja će biti povoljna za klimu, zaštita biološke raznovrsnosti, i drukčije usmjerenje agrarne i prehrambene industrije pružaju priliku za brzo otvaranje radnih mjesta i rast – i mogu doprinijeti stvaranju veće otpornosti društva.

Savez privrede, nevladinih organizacija i politike

Inicijator ovog apela je francuski poslanik u Evropskom parlamentu Paskal Konfan, koji je iz stranke francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Inicijativi su se priključili 78 poslanika, uglavnom socijaldemokrata, liberala i zelenih, kao i članovi vlada iz jedanaest zemalja Evropske unije, a među njima je i njemačka ministarka za zaštitu životne sredine, Svenja Šulce iz redova njemačkih socijaldemokrata. I brojni šefovi kompanija kao što su Unilever, E.ON, L'Oreal, Danone, Coca Cola, H&M, Volvo, Microsoft, Renault i Ikea, kao i sindikalni savezi i nevladine organizacije potpisali su apel.

Potpisom se obavezuju da će da "pripreme naše ekonomije za svijet budućnosti". Privredni uspon nakon krize može da se podstakne samo "velikim investicijama". Potpisnici žele da "daju doprinos odlukama o investicijama".

"Produktivnija, sveobuhvatnija, otpornija"

U izjavi se kaže da obnova privrede nudi mogućnost razvoja novog modela blagostanja. Stoga su potrebne velike investicije u novi evropski ekonomski model. On bi morao da bude produktivniji, sveobuhvatniji i otporniji na krize od sadašnjeg modela. Prema mišljenju potpisnika već postoje instrumeniti i brojne nove tehnologije za takav novi model.

Tako su se u poslednjih deset godina već desile velike promjene. Prije jedne decenije postojali su samo eksperimentalni modeli električnih automobila, energija vjetra je bila tri puta skuplja, a solarna čak sedam puta. Potpisnici smatraju da postoji politička volja za te promjene.

Nedavno je nova predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila svoj program "Green Deal". Evropska unija bi se prema tom programu morala zakonski obavezati da će dostići "klimatsku neutralnost" do 2050. godine. I njemačka akademija istraživača prirode Leopoldina se zalaže za to da najavljene investicije budu usmjerene na cilj održivosti i da se "principijelno orijentiše prema evropskim ciljevima zacrtanim u programu Green Deal".

Otpor Babišovim idejama


Prethodnih sedmica su sve glasniji bili zahtjevi da se zbog pandemije odgode ili zamrznu mjere za zaštitu klime. Češki premijer Andrej Babiš je, na primjer, pozvao Evropsku komisiju da zamrzne svoju strategiju za zaštitu klime "Green Deal". Evropska komisija je odbacila taj zahtjev.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.