Izvor: Agroklub | Ponedjeljak, 06.04.2020.| 09:45
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Sistemi za navodnjavanje povrća - Paradajzu i paprici treba "kap po kap", a kupusnjačama kišnica

Ilustracija (Foto: AJCespedes/shutterstock.com)
Voda je od vitalnog značaja za zdravlje biljaka, a ujedno je i sastavni dio njihove građe i nosilac mnogih fizioloških procesa tokom vegetacije. Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95 odsto, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti, nema ni rentabilne proizvodnje povrća.

Navodnjavanje sistemom kap po kap

Sistemi navodnjavanja "kap po kap" štede vodu koja se cijevima dovodi do svake biljke i vlaži mali dio zemljišta. Takođe, smanjeni su troškovi energije, pojava korova i bolesti. Takav sistem je prikladan za sve tipove zemljišta, manje se narušava njegova struktura, a navodnjavati je moguće i po vjetru.

Sastoji se od pogonskog dijela s filterom, cijevi koje su uglavnom od polietilena i kapaljki. Ovaj sistem ima visoke troškove ugradnje, korišćenja i održavanja pa je prikladan za prinosne kulture. Ali, troškovi rada i korišćenja kapanja manji su nego kod ostalih načina, jer se troši manje vode i energije.

Moguća je i primjena tečnih đubriva

Ovaj uređaj karakteriše kapaljka kao mjesto na kojem se redukuje radni pritisak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na ili u zemlju. Ovakvo navodnjavanje može biti površinsko i ispodpovršinsko. Kod površinskog su cijevi i kapaljke postavljene iznad ili na površini tla, a kod ispodpovršinskog one su ukopane u zemljište.

Jedna od značajnijih prednosti navodnjavanja "kap po kap" jeste mogućnost primjene tečnih đubriva istovremeno s navodnjavanjem.

Navodnjavanje mini rasprskivačima

Mini rasprskivačima voda na zemlju pada u obliku malog mlaza ili maglice. Od navodnjavanja kišnicom razlikuje se po tome što sistem radi pod manjim pritiskom od 1.0 do 2.5 bara i što se navodnjava samo dio površine gdje se razvija glavna masa korjena. Izrađeni su od plastičnih materijala, jednostavno se postavljaju, a na kraju vegetacije se mogu skloniti, pa ponovo koristiti sljedeće sezone.

Sastoji se od pumpe smještene na izvorištu vode, regulatora pritiska, vodomjera, ventila i plastičnih cijevi. Dobro postavljen sistem je jedva vidljiv. Podzemne cijevi koje se postavljaju na dubinu od 30 do 40 cm i prskalice trebalo bi da se neprimjetno uklope u pejzaž.

Rasprskivači mogu biti dinamični i statični. Dinamični se koriste za veće površine, kod njih se glava okreće i distribuira vodu u odabranom smijeru. Statični imaju domet do pet metara i koriste se na manjim površinama. Intenzitet ovih urađaja je vrlo visok pa su samim tim i veći potrošači vode.

Dobro postavljanje je ključno

Izborom navedenih rasprskivača određuje se domet i količina vode, a najvažnije je osigurati dobar izvor i izabrati odgovarajuću pumpu. Kod postavljanja, njihov mlaz treba da se preklapa kako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenost i kvalitet.

Današnje tržište nudi više tipova mini rasprskivača različitih konstrukcija, kao što su kontinuirani i pulsirajući. Oni mogu navodnjavati cijeli ili samo dio kruga, mogu biti različitog dometa i intenziteta.

Navodnjavanje kišnicom

Uređaj ovakvog sistema zahvata vodu iz izvora, zatim je pritiska kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača, u obliku prirodne kiše, raspoređuje po površini koju navodnjava. Može biti prenosiv, polustabilan i stabilan. Rasprskivači se priključuju na cjevnu mrežu koja je najčešće postavljena u zemlju. Svaki sistem navodnjavanja kišnicom se sastoji od vodozahvata, mreže cijevi, rasprskivača i armature.

Za primjenu kišnice potrebno je pravilno odabrati rasprskivače. Za navodnjavanje povrtarskih kultura najpovoljnije je lagano posipanje kišnicom pa će najbolji biti rasprskivači malog intenziteta i dometa.

Paradajzu i paprici treba kapanje, a kupusnjačama kišnice

Kulture poput paradajza, paprike i patlidžana najbolje je navodnjavati kapanjem jer im je potrebna veća količina vode u tlu, a na taj se način ne vlaže nadzemni dijelovi i manje je vlage u vazduhu koja pospješuje razvoj bolesti. Kupusnjače, zelena salata i krastavci zahtjevaju vlagu u zemlji i vazduhu, pa se preporučuje njihovo zalivanje kišnicom.

Kupusu je najviše vode potrebno u trenutku formiranja glavice. Paradajz i krastavce početkom sazrijevanja plodova trebalo bi obilnije zalivati. Korjenasto povrće treba navodnjavati tokom cijele vegetacije.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.