NavMenu

Virus korona kroz prizmu privrednika - Kakva je budućnost organizacije poslova iz ugla banjalučke agencije Spektar?

Izvor: eKapija Nedjelja, 05.04.2020. 09:46
Komentari
Podeli
(Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Od momenta kada je svijet zakoračio u pandemiju koronavirusa i kada su stigle preporuke da se ostane kući, svjedoci smo da su kompanije širom svijeta ili obustavile proizvodnju ili je sveli na minimum. To je za posljedicu imalo da su pojedini radnici na određeno vrijeme dobili otkaz, jedni su privremeno poslati kućama, treći su na plaćenom ili neplaćenom odmoru i tako redom.

Kako su analitičari objašnjavali proteklih sedmica, nesumnjivo je da će ova epidemija za rezultat imati promjene u načinu rada i odnosa ka radnicima, ali i organizacije samog rada koji se, kako se dokazalo, i te kako može odvijati onlajn.

U tesktu za eKapiju direktor banjalučke agencije za zapošljavanje Spektar, Miroslav Vukajlović, daje svoje viđenje ove situacije.

- Ponekad su tražišta rada potpuno zavisna od spoljnih uticaja, to nam dokazuje primjer korona virusa. Teško se sjetiti sličnih pojava i posljedica u kraćem vremenskom roku po ekonomije cijelog svijeta.

Razorne posljedice korona virusa vidljive su na svakom koraku. Isplivali su brojni problemi koji su vješto sakrivani iz razih razloga. Teško je zdravom logikom objasniti kako je moguće da u sedam dana skoro 3,5 miliona Amerikanaca ostane bez posla. Ako to možemo pripisati američkim navikama, zakonom koji omogućava brzo i jednostavno otpuštanje radnika, kako tumačiti otpuštanje 170.000 radnika u konzervativnoj i socijalno osjetljivoj Austriji za samo desetak dana od izbijanja krize. Da ne nabrajamo dalje, već smo svjedoci otpuštanja i na našem tržištu rada. Doduše ne tako radikalno kao u navedenim primjerima.

Razlog zašto naši poslodavci još čekaju sa otpuštanjima radnika (koje objektivno ne mogu plaćati dok im preduzeća, radnje, ne rade), leži u tome što vjeruju, a i očekuju, da će država i njeni predstavnici, obezbijediti brzu podršku i pomoć kako ne bi bankrotirali u najskorije vrijeme.

Najteže posljedice koronavirusa imaju branše koje su gotovo 100% vezane za slobodno kretanje ljudi i roba. One u ovakvim uslovima ne mogu funkcionisati. To su oblasti turizma, ugostiteljstva, proizvođačke industrije koje su uslovljene nabavkama sirovina ili prodajom na tržištima pogođenim posljedicama korona virusa, kao i usluge koje se izvršavaju isključivo neposrednim kontaktom između stranaka.

Biznisi koji se mogu djelimično ili u potpunosti obavljati na daljinu, imaju drugačiju situaciju. U ovu grupu spadaju kompanije ili preduzetnici iz oblasi softverske industrije, finansijske institucije, pružaoci usluga obrazovanja, konsultantske firme, inženjerski i usko stručno specijalistički poslovi koji se jednostavno rade na daljinu, call centri, servisne usluge podrške, prevodilački poslovi, dijelom i usluge iz oblasti medicine, .... Zasigurno će po završetku svih ovih dešavanja dobro izanalizirati učinjeno, ali i propušteno. Za očekivati je da će većina razmatrati povećanje obima poslova na daljinu, iz straha od mogućnosti sličnih pojava u budućnosti.

Treća grupa, veoma interesantna, su kompanije i biznisi koji u uslovima koron virusa povećali ukupan obim pruženih proizvoda i usluga. Ukupno gledajući, nije ih puno, ali važno je da postoje. Ističu se svakako farmaceutske kompanije, istraživački centri, online prodavači, kućni dostavljači proizvoda i usluga, savjetodavci za psihološku i sličnu podršku. Posebno treba istaći proizvodne kompanije koje su bile u stanju da se preorijentišu i proizvode u novim okolnostima, nama prijeko potrebne proizvode.

Već je izvjesno da će koronavirus izazvati radikalne promjene na globalnim tržištima. Bez obzira u koju grupu biznisa spadaju, pametni će izvući pouku za neku sličnu situaciju koja će se vjerovatno desiti, prije ili kasnije. Moguća rješenja svakako su: razvoj biznis modela koji se djelimično ili u potpunosti mogu izvoditi i raditi na daljinu, odbacivanje rizičnih biznisa ili dodatno osiguranje istih (obavezna preporuka ako se nastavlja ista djelatnost), kreiranje kreativnih formi organizovanja koji omogućavaju fleksibinost organizaciji, podrška razvoju instrumenata za pravovremeno identifikovanje opasnosti.


Možda se u ovoj situaciji krije i šansa, ne samo za kompanije, preduzetnike, već i za kreatore ekonomskih prilika. Ekonomske zajednice, države, entiteti, trebalo bi jasnije da odrede pravce razvoja ekonomija. Dodatnu prednost i podršku moraju dobiti biznisi i ideje koje u nestabilnim uslovima mogu preživjeti i nastaviti dalji razvoj. Ta politika će sigurno napraviti razliku u budućnosti, krize će se ponavljati, samo ćemo svjedoćiti različitim uzrocima.

Njegovanje i podrška domaćim ponuđačima proizvoda i usluga trebalo bi da je prioritetna. Nema više razloga da tako ne bude i u praksi na našem tržištu rada. Biznisi koji cijeli postupak, od sirovine do finalnog proizvoda završavaju na lokalu, najbitniji su "državni projekti". Još ako bismo uveli praksu promocije izvrsnosti na svim nivoima, ne bismo trebali strahovati od sličnih pojava u budućnosti - zaključio je Miroslav Vukajlović, direktor banjalučke agencije Spektar.

Šta kažu privrednici u BiH o poslovanju za vrijeme korona virusa, kako čuvaju svoj biznis i koje su im preporuke za spas domaće ekonomije čitajte OVDJE.

Pozivamo vas da eKapiji na mail urednikbh@ekapija.com pošaljete svoje razmišljanje na ovu temu - šta privrednici i država mogu zajedno uraditi da prebrodimo ovu situaciju.
Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Korona i biznis

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži

Top priče

18.04.2024.  |  Građevina

Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM

Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.