Izvor: Balkan Green Energy News | Četvrtak, 02.04.2020.| 12:51
Izdvojite članak Odštampajte vijest

KOPAČ: EU razmatra taksu na emisije ugljenika sa Zapadnog Balkana

Janez Kopač (Foto: YouTube/screenshot)
Članice Energetske zajednice (EZ) proteklh godina su preuzimale ključne pravne tekovine EU u energetici ali je Unija u poslednje dvije godine intenzivirala politiku dekarbonizacije a ugovorne strane EZ nisu uhvatile korak, ocijenio je direktor Sekretarijata EZ Janez Kopač i upozorio na moguće uvođenje takse na CO2 članicama EZ.

- Jaz između dvije strane u pogledu energetske politike je sada gotovo nepremostiv - ocijenio je Kopač u autorskom tekstu "Poziv Zapadnom Balkanu da se probudi" koji je objavio portal balkangreenenergynews.com.

Analiza EZ je pokazala da ugalj dobija značajne subvencije koje narušavaju tržište, obrasce potrošnje i dugoročnu održivost energetskih sistema na Zapadnom Balkanu koji svi, osim albanskog, u velikoj mjeri zavise od uglja.

Direktne subvencije dostigle su više od pola milijarde evra u periodu 2015-2017, i , što je po Kopačevim riječima još gore, po jedinici instalisane snage su znatno veće nego za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

Indirektne subvencije takođe igraju veliku ulogu.

- Dvije vrste subvencija koje su analizirane u studiji – poslovanje sa niskom ili negativnom stopom profitabilnosti i izostanak plaćanja emisija CO2, uz pretpostavku cijene od 20 EUR po toni CO2 – dostigle su skoro milijardu evra godišnje u pet zemalja članica - naveo je Kopač.

Kako je dodao, s obzirom na veliki nivo subvencionisanja, proizvođači električne energije iz članica EZ na evropskom tržištu imaju komparativnu prednost i zato EU razmatra neku vrstu takse na emisije ugljenika kako bi otklonila tu nejednakost.

- Ako bi se takva mjera uvela, mogla bi da zaustavi sve napore ka integraciji tržišta električne energije i vrati na početak čitav proces koji vodi EZ - ocijenio je direktor Sekretarijata EZ.

On je rekao i da se se kao razlog za nastavak proizvodnje u zastarjelim elektranama često navodi sigurnost snabdijevanja.

Studija Sekretarijata pokazala je i da adekvatnost sistema neće biti ugrožena ako su tržišta električne energije u potpunosti integrisana i ako se postepeno uvodi prelazna taksa za emisije CO2.

- Postepeno uvođenje prelazne takse na CO2 bi odložilo ekonomski opravdano zatvaranje nekih elektrana na ugalj, i to dok članice EZ ne uđu u EU, kada će plaćati punu cijenu CO2 emisija - napisao je Kopač.

Dosad je Crna Gora jedina uspostavila cijenu za emisije CO2 - 24 EUR po toni.

Kopač je ocijenio i da trenutna kriza izazvana COVID-19, koja je smanjila cijene emisija CO2 na tržištu EU, pruža priliku za uvođenje sličnih shema u zemljama EZ.

Prema njegovim riječima, novi prihodi mogli bi da se iskoriste za energetsku efikasnost ili druge zelene mjere a pođednko je važno i postepeno ukidanje direktnih i indirektnih subvencija za ugalj i preusmjeravanje uštede u mjere za smanjenje energetskog siromaštva.

- Sada smo u krizi. Ali, u svakoj krizi postoji prilika. Bez obzira koji put vlade odluče da slijede tokom slijedećih mjeseci, ta odluka imaće dugotrajan efekat na budućnost zemalja i njihovih građana - zaključio je Kopač.

EZ je osnovana prije 15 godina kao glavni mehanizam za integraciju energetskih tržišta zemalja koje nisu članice EU u jedinstveno evropsko tržište energije.

Njene članice su EU i devet ugovornih strana - Albanija, BiH, Srbija, institucije u Prištini, Makedonija, Crna Gora, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, a status posmatrača imaju Jermenija, Norveška i Turska.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.