Izvor: eKapija | Četvrtak, 02.04.2020.| 11:06
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Pametna energetska mreža osigurava infrastrukturu i daje moć potrošačima - Budućnost prenosa i prodaje struje donosi izazove i evropske trendove

Učesnici panela o pametnim mrežama (Foto: SET Trebinje)
U procesu energetske tranzicije, osim pitanja prelaza na obnovljive izvore energije, poseban fokus stručnjaci već posvećuju naprednim softverskim rješenjima za upravljanje energetskom mrežom. Na kreiranju softvera i algoritama, koji predviđaju dešavanja na mreži i daju smjernice inženjerima, neke kompanije u regionu, poput hrvatskog Končara, rade već nekoliko decenija. Danas, uz višedecenijsko iskustvo i vještačku inteligenciju, ti softveri i te kako stvaraju dodatnu vrijednost, kako je to pojasnio Stjepan Sučić, direktor razvoja u Končaru.

Sučić, kao i Stefan Krneta, osnivač banjalučkog startapa Dwelt koji je kreirao Platformu X za energetski sektor, smatraju da je cilj pametnih mreža ostvariti dva cilja – omogućiti bezbjednost za kritičnu infrastrukturu i ponuditi potrošaču/građanima mogućnost kontrole potrošnje.

Toj temi bio je posvećen poseban panel na Samitu energetike Trebinje održanom 5. i 6. marta ove godine.

- Pametna elektroenergetska mreža uslovljava integraciju novih digitalnih tehnologija koje su najjeftiniji resurs našeg vremena. Investiranjem u digitalizaciju elektroenergetskog sektora i implementacijom vještačke inteligencije, uz iskustva naših stručnjaka, možemo stvoriti dodatnu vrijednost iz postojeće infrastrukture. U sklopu toga, ono što smo mi u Končaru primjetili kao trend, je da većina kompanija koja se bavi energetikom mora biti izrazito sofverski orjentisana, zbog toga je i veliki bum firmi i startapova poput banjalučkog Dwelta, koje pokušavaju uvođenjem vještačke inteligencije u postojeće sisteme stvoriti dodatu vrijednost – rekao je Sučić.

Sučić ističe da su se u Končaru vodili idejom da ako žele da moderne mreže postanu pametna infrastruktura, onda su potrebne digitalne platforme za kritičnu infrastrukturu. Razlog je ubrzani razvoj funkcija za kupce. Cilj je, kako je pojasnio, da ne nude gotova rješenja, već da u sinergiji sa kupcima razvijaju ono što kupcu i treba.

- Ono što je ideja platformi je da povezujemo uređaje i aplikacije i na taj način stvaramo fleksibilno okruženje za jasan cij - sigurna dostava električne energije, stabilno vođenje i garancija krajnjem kupcu. Za razliku od drugih, Končar kao srednje velika kompanija mora biti prilagođena kupcu, izlazimo im u susrest, jer je to preduslov uspjeha u regionu i svijetu – rekao je Sučić.

Ubrzana stvarnost traži digitalizaciju

Danas su promjene toliko dinamične da bi teško bilo da ih pojedinac isprati, kazao je Borko Torbica iz Elnos Grupe nadovezujući se na ovu temu.

- Ditigalna transformacija znači da smo algoritmom ubrzali procese. Ne bi bilo moguće cijeli proces dekarbonizacije i uvođenja novih izvora na mrežu ispratiti a da nemamo dinamiku koju nam omogućuje pametna tehnologija. Jedno je u vezi sa drugim – poručio je potpredsjednik Elnos Grupe.

Torbica navodi kako smo nekada imali centralizovane energetske sisteme, transport, potrošače i anlizirajući protok struje, padove napona, uočavao se jasan i očekivan protok struje.

- Razlika između konvecionalnih mreža u prošlosti i ovih današnjih, naprendih je institucija potrošača. Danas imamo distribuiranu proizvodnju na svakoj tački unutar mreže. Napredna mreža je takva da omogućava predviđanje uz pomoć algoritma unutar softvera – pojasnio je Torbica, ili kako je dodao Sučić iz Konačara – "ono što je nekad bilo analogno i temeljilo se na iskustvu i robusnosti mreže, sad se može prebaciti u digitalnu tehnologiju".

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Nadovezujući se na ovu temu, Mate Lasić, direktor razvoja u HOPS-u (Hrvatski operator prenosnih sistema) naveo je kako se o pametnim mrežama može pričati ne samo u kontekstu real time-a i operativnosti mreže, nego i dugoročnog planiranja – kako će energetski sistem izgledati 2030. ili 2050.

- Pametna mreža oplemenjuje tradicionalnu infrastrutkuru na način da zadovoljimo, prema mom mišljenju, dva cilja: da što bolje iskoristimo postojeću ifnrastrukuturu, da efikasnije isporučimo energiju i da nove izvore energije integriramo u postojeću infrastrukturu a da se ne ugrozi balans…Nije ista stvar hoćemo li graditi danas mrežu za narednih deset godina ili nam savremeni alati mogu pomoći da iz njih proračunamo da li će nam taj npr. dalekovod zaista trebati 2030. ili možda 2050. Moramo zaštiti i krajolik, da ga ne mijenjamo – porčio je Lasić.

A gdje je najveći potencijal za razvoj pametnih mreža, pitao je moderator Ivan Periša.

- Radi se velika transofrmacija u distributivnom sistemu i formira se operater distrubitivnog sitema. Tada regulatorna agencija dobija drugačiju ulogu. Koliko potrošač može ostati bez struje i koliko puta tokom mjeseca - to će pratiti softver...Neće biti komfora da ulica bude šest sati bez struje. Operator distributivnog sistema će biti prinuđen da mrežu vodi u digitalnoj transofrmaciji. Regulatorna agencija ne treba da bude rigidna, treba prostora da se implemetira nova tehnologija, ali nikako da proces ide beskonačno – poručio je Borko Torbica, potpredsjednik Elnos Grupe.

Fokus je na kupcu, on ima dodatnu moć

Građani će biti motivisani da koriste pametnu mrežu onda kad im se to isplati, rekao je Simon Tot vođa projekta SINCRO.GRID u slovenačkom operatoru prenosnog sistema ELES.

- Potrošače treba motiviritati da će trošiti energiju onda kada treba njima, a ako nema motivicije, to neće moći. Sistem jeste robustan, ali smo u fazi tranzicije i treba gledati u više nivoa – prenos, distribucija i potrošači. Nije više sistem podijeljen kao nekada, i sada treba da se prenosni sitem pripremi na ovo što se dešava - velika količina OIE i smanjenje upotrebe fosilnih goriva…Ako bi željeli da je sistem siguran, onda treba da se poveća fleksibilnsot na svim područjima - istakao je Tot.

Stefan Krneta, osnivač banjalučkog startapa Dwelt, takođe je poručio da se posebna pažnja mora usmjeriti potrošačima, koji u novom digitalnom dobu imaju mogućnost regulisanja potrošnje. Softversko rješenje ovog startapa, Platforma X, koju koristi Elektroprivreda RS, za kompanije znači smanjenje gubitaka na mreži, pronalaženje nelegalnog korištenja enegije, predviđanje potrebe za energijom, izradu energetskih profila prostora, pa do podrške za punjače za električna vozila. Za kupce energije, odnosno potrošača, to znači udovoljavanje njihovim zahtjevima, poput praćenja potrošnje u realnom vremenu do pristupa tim podacima putem mobilnog uređaja.

- Naše softversko rješenje namijenjeno je svima koji žele da upravljaju nekom vrstom energije, radilo se o pružaocima usluge ili krajnjem korisniku - potrošaču. Cilj je da u narednom periodu nađemo još stranih partnera na stranim tržištima.

Dešava se i revolucija u načinu prodaje energije, pa tako Platforma X može biti dobro rješenje, kaže Krneta.

- Ta revolucija se vidi u aktuelnom trendu u zapadnoj Evrop gdje npr. trgovinski lanac Lidl osniva svoju eneretsku kompaniju i kreće u prodaju struje. U budućnosti, a to se već dešava u Austriji i Njemačkoj, račun za struju moćićemo da dobijemo npr. od Lidla. Naš softver je namijenjen baš za takve kompanije, koje ulaze u oblast prodaje energije.

Krneta je pohvalio Elektroprivredu RS koja primjenom novih tenologija prati evropske trendove.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.