Izvor: DW | Petak, 27.03.2020.| 12:10
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Nacionalizacija preduzeća kao posljednja mjera za spas firmi?

Ilustracija (Foto: Mckyartstudio/shutterstock.com)
U Italiji je to već učinjeno, u Francuskoj je najavljeno, a i u Njemačkoj se o tome razmišlja: učešće države u vlasništvu preduzeća kao poslednja mera za spas firmi u vreme krize koju je izazvao koronavirus.

Italija je već spremna za podržavljenje aviokompanije Alitalia, koja se i prije pandemije nalazila u velikim finansijskim problemima. U Francuskoj je ministar finansija Bruno Le Mer najavio mogućnost podržavljenja firmi koje se nalaze pred slomom. Doduše, u ove dvije zemlje vlasništvo države u automobilskoj industriji ili na polju energetike nije neuobičajeno.

No, njemački političari i ekonomisti su vrlo oprezni kada je riječ o uplivu države u privatni sektor, piše Dojče vele (DW). Uzmimo za primjer Lufthansu. Najveća njemačka aviokompanija je zbog korona-krize faktički prisiljena da obustavi letove.

Za sada su preduzete ili najavljene neke mjere. To su plaćanje troškova skraćenog radnog vremena, pružanje pomoći za prevazilaženje problema vezanih za likvidnost, ili mogućnost odalaganja plaćanja poreza. I one su trenutno dovoljne, smatra vladin koordinator za avio transport Thomas Jarzombek. On kaže da će se kasnije odlučiti da li je potrebna i dodatna pomoć, ali je istakao kako "podržavljenje kompanije nije naš cilj".

Achim Wambach, direktor Centra za evropsku ekonomiju ZEW iz Mannheima, kaže da nije sklon državnom učešću u vlasništvu privatnih kompanija, ali u situaciji kada su okolnosti – normalne.

- Nama se sada ne postavlja načelno pitanje da li bi država, koja određuje pravila ponašanja na tržištu, trebalo da bude jedan od aktera na tom istom tržištu. Sada je riječ o kriznom menadžmentu - naglasio je Wambach u razgovoru za DW.

Strani kapital uz državno jemstvo

- Država mora da pomogne preduzećima u vrijeme krize. Pogodan instrument za to bi moglo da bude oživljavanje fonda za privredu - smatra Wambach.

Njemačka je 2009. i 2010. godine preduzećima koja su se našla u problemima zbog svjetske finansijske krize stavila na raspolaganje više od 100 mlrd EUR. I to posredstvom državne banke za obnovu i razvoj KfW. Ta odluka je desetinama hiljada firmi pomogla da prebrode krizu i spasla je milione radnih mjesta.

To rješenje je podrazumijevalo da firme dobijaju na raspolaganje strani kapital – uz jemstva države. Klasično podržavljenje, dakle, direktno učešće države u vlasništvu neke firme Wambach ne smatra dobrom opcijom. Ali, ni on nije siguran hoće li 100 mlrd EUR biti dovoljno u sadašnjoj situaciji.

- To u ovom trenutku ne možemo da znamo. Zato je potrebno da imamo opciju za eventualno proširenje sadašnjih mjera podrške.

Poslednje sredstvo odbrane

Već prošle nedelje, vodeći njemački ekonomski stručnjaci su naveli mogućnost osnivanja jednog "fonda za spas preduzeća kao poslednjeg sredstva".

Oni su zatražili i da se Vlada ne pridržava slijepo pravila o izbalansiranom državnom budžetu, takozvane "crne nule", po svaku cijenu. Uz to su predložili da se razmotri mogućnost umanjenja poreza. Jedan dio njihovih prijedloga je u međuvremenu više-manje prihvaćen, Naime, savezni ministar finansija Olaf Scholz je već najavio da će se u nastojanjima da se kriza prevaziđe, koristiti "sva potrebna sredstva", uključujući i nova zaduživanja ako bude potrebno.

Stručnjaci u svojoj studiji predlažu da bi u slučaju potrebe trebalo omogućiti i direktno učešće države u preduzećima.

- Ukoliko širenje kriznog talasa u privredi ne uspije da se zaustavi i nastane rizik od velikog broja stečajeva, trebalo bi razmisliti da se kao posljednje sredstvo u spasavanju ekonomije primjeni ulazak državnog kapitala u pojedine firme.

Kao primjer navodi se finansijska kriza 2008. i 2009. godine. Tada je država svojim novcem spasavala banke u okviru tzv. zaštitnog kišobrana SoFFin. Sve do danas, više od 10 godina kasnije, njemačka država još ima udio u većinski privatnoj banci Commerzbank od oko 15%.

Država doduše ima vlasnički udio i u telekomunikacionom divu Deutsche Telekom, ali iz drugih razloga. To je posljedica nedovršene potpune privatizacije nekadašnje državne pošte.

Mada vodeći nemački ekonomisti nisu jedinstveni u stavu o tome koliki bi obim trebalo da ima taj državni krizni fond, vrlo je verovatno da će on biti formiran. Pitanje je samo kada.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.