EBRD i KfW sve aktuelniji finansijeri energetskih projekata u BiH - Šta nudimo i kako dobiti novac stranih investitora?
Kako je istakao Grdinić, do sada su se te banke više fokusirale na plasiranje kredita za gradnju novih dionica na autoputevima u BiH, dok su se u sektoru energetike više držali projekata rekonstrukcije i revitalizacije objekata. Međutim, i to se polako mijenja, pa su počeli finansirati gradnju novih postrojenja koja će proizvoditi struju iz OIE.
- Njemačka razvojna banka KfW dala je kredit za VE Mesihovina koja već radi, za VE Podveležje kod Mostara koja je u poodomakloj fazi gradnje, kao i za našu VE Hrgud kod Nevesinja gdje je u toku izrada investiciono-tehničke dokumentacije. Uskoro biramo konsultanta koji će raditi glavnu tendersku dokumentaciju i projekat - istakao je Grdinić i ponovio da ERS želi u budućnosti što više sarađivati sa stranim bankama kako bi podigla nova postrojenja.
Predstavnik KfW banke za BiH Adam Drosdzol naveo je kako više od 20 godina traje saradnja te finansijske insuticije sa javnim sektorom u BiH, a najprije se počelo od plasiranja kredita za revitalizaciju hidroenergetskih postrojenja. Tako, sada na HE Trebinje 1 rade fazu 3, nakon što su završene faza 1 i 2, a u narednom periodu planirana je i faza 4. Radili su takođe i na projektu revitalizacije HE Rama.
Operativnost novca od KfW banke obezbijeđena je od fondova njemačke države, kaže Drosdzol.
- Takođe, uključeni smo i u projekte energetske efikasnosti. Omogoćili smo kreditnu liniju putem Rajfajzen banke za mjere energetske efikasnosti u privatnim domovima. Prošle godine dali smo grant od 10 mil EUR za energetsku efikasnost u javnim objektima u RS, a 9,5 mil EUR i FBIH za istu svrhu. Za ovih 20 godina saradnje obezbijedili smo 400 mil EUR za energetske projekte, kroz grantove i kredite. Više od 100 mil EUR je već iskorišćeno, ostalo će ići kroz projekte koji su u toku ili planirani. U planu nam je i finasiranje nekoliko vjetroparkova u BiH - kaže predstvanik KfW za BiH.
Istakao je da, zbog direktiva Evropske komisije, ne mogu finansirati projekte na bazi fosilnih goriva, a isto ograničenje ima i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
- Istina je da smo do sada u BiH zaista bili više fokusirani na transportnu infrastrukturu. Sada želimo da se okrenemo i energetici, jer smo u regiji bili uspješni u plasiranju kredita za najveći vjetropark u Srbiji, pa onda Kosovu, kao i za solarnu elektranu u Sjevernoj Makedoniji. Iskoristili smo ovaj samit da definišemo buduću saradnju sa Eelektroprivredom RS. Kao banka imamo iskustva, apetit i želju da radimo u ovome sektoru. Nemamo limita u iznosu, ali imamo kada je riječ o projektima na fosilna goriva - istakao je Čengić, navodeći da imaju dobru saradnju sa kreditiranjem projekta uvođenja pametnih brojila u Banjaluci i Bijeljini.
- Skoro svi naši projekti iz prošlosti uključivali su više banaka. Kada radimo sa lokalnim bankama, mi smo tu radi transfera znanja, jer imamo dosta iksustva, dok to nemaju lokalne banke.
KfW banka je u prošlosti najviše radila sama, jer su imali dovoljno kapitala da sami budu finansijeri. Međutim, sada se više okreću udruživanju, pa joj je partner najčešće Evropska investiciona banka, kako je rekao Adam Drosdol.
- Mislim da ćemo i ubuduće češće sarađivati sa EIB-om. EBRD takođe može biti naš partner. U projektima energetske efikasnosti radimo sa lokalnim bankama - mi obezbjeđujemo fond, a oni su na prvoj liniji za plasiranje kredita - kaže Drosdol.
Svaka banka i investitor, kako kaže Miroslav Kučera iz konsultantske kuće Aspiro, traže sigurnost ulaganja i uvjerenje da će im se novac vratiti u nekom periodu. To svako ko traži kredit mora imati u vidu.
- Da li će troškovi biti onakvi kakvi su predviđeni? Kakva je sigurnost da će se isplatiti kredit? Sve su to pitanja koja se postavljaju prilikom odlučivanja o finansiranju nekog velikog projekta. U svakom porojektu trebalo bi da se pokaže kakvi su rizici, kako će se investicija odvijati - naveo je Kučera.
- Čini mi se da javni sektor nema tu empatiju i razmišljanje prema finansijerima.
Prema njegovom mišljenju, BiH ne radi dovoljno na promovisanju svojih energetskih potencijala i privlačenju novih investitora. Takođe, BiH kao da ni ne razmatra razvojne banke iz srednje i zapadne Evrope kao finansijere.
- Npr. komuniciranje preko ambasada može imati takođe dobre efekte - rekao je Kučera.
Adam Drosdzol iz KfW banke kaže da su države koje učestvuju u projektima garanti za povrat novca.
- Druga linija garancije je naša država, Njemačka, koja garantuje 80% projekta. Kroz takve modele nema smisla da se okrećemo drugim modelima, i mislim da ćemo ostaviti u ovakvim okvirima – rekao je Drosdol.
Njegov kolega iz EBRD-a, Damir Čengić, ističe da je ta institucija ipak nešto fleksibilnija kada dođe do definisanja modela finansiranja.
- Energetske projekte smatramo samoodrživim i ne trošimo energiju države da bude garant. Najaktuelniji model, a i onaj u kom smo mi učestvovali u regionalnim projektima, je BOOT model – build, own, operate and transfer. Naša iskustva sa njim su pozitivna. Onaj ko ponudi najnižu cijenu struje po megavat sat dobiće posao, a elektroprivreda se obavezuje da će vršiti otkup struje po toj cijeni. Sve je poznato, nema puno pravnih troškova i jako dobro funkcioniše – pojasnio je Čengić.
Tema u žiži: Samit energetike
01.04.2020. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Pametna energetska mreža osigurava infrastrukturu i daje moć potrošaču
01.04.2020. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
13.03.2020. | Građevina, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Internet of Things i 5G mreža obilježiće deceniju pred nama
13.03.2020. | Građevina, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
12.03.2020. | Energija, Industrija
Gradnja novih elektrana zahtijevaće regionalnu saradnju
12.03.2020. | Energija, Industrija
Top priče
22.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Prodaje se Bugatti inspirisan Transformersima (VIDEO)
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
23.04.2024. | Finansije
Mali: UK Export Finance zainteresovan za finansiranje nekoliko projekata u Srbiji
23.04.2024. | Finansije
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Dan grada Laktaša u znaku velike investicije - Mahle sutra otvara novu tvornicu
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
23.04.2024. | Industrija
Agencija ZEDA vodi privrednike na sajam tekstila u Istanbulu, prijave do 30. aprila
23.04.2024. | Industrija
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rješenja za svjež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
20.04.2024. | Vijesti
Prijave za program "Tražim poslodavca 2024" od 13. do 15. maja
20.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
23.04.2024.. | Finansije, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
Raspisan tender za remont agregata u HE Jajce I - Procijenjena vrijednost gotovo 600.000 KM
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
20.04.2024. | Energija, Građevina
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj