Kako je bar kod promijenio svijet?
– Osim svih tehnoloških napredaka, tihi trijumf u 20. vijeku u maloprodajnoj industriji doživio je bar kod. Maloprodaja je možda jednostavna, ali nije laka, a bar kod se pokazao kao kompaktna, elegantna i fleksibilna olakšica – kaže Jonathan Reynolds sa Oxforda.
Bar kod je toliko univerzalan da je teško povjerovati da ga je neko izumio. To je, na osnovu ideje Normana Josepha Woodlanda, napravio američki inženjer George Laurer, koji je predvodio tim zadužen za stvaranje "univerzalnog koda za proizvode" (skraćeno UPC) i za opremu koju je potrebno skenirati. Prvo je upotrijebljen na pakovanju žvakaćih guma u supermarketu u Ohiju 1974.
Industrija prehrambenih proizvoda htjela je da olakša prodaju, učini je bržom i preciznom. Prema izvorima iz sedamdesetih, bar kodovi su ubrzali prodaju za 40% i otkad su se počeli upotrebljavati, cijena se više nije morala pisati na svakom pakovanju ili se mijenjati kada je proizvod na popustu. To je spriječilo kupce i da skidaju i mijenjaju cijene proizvoda, a razvojem naprednog softvera prodaja se dodatno ubrzala.
Bez obzira na sve obećane prednosti, usvajanje bar koda teklo je sporo. Trgovci su nerado odvajali sredstva za nužne skenere i nisu htjeli da daju novac na tehnologiju za koju su vjerovali da neće potrajati.
Osim toga, mnogi su kupci sumnjali da se proizvod, koji su kupili, može pratiti ili da će biti prevareni jer na njemu više nije bila otisnuta cijena. Ubrzo su uslijedile teorije zavjere.
Ipak, bar kod se osamdesetih godina polako počeo širiti planetom, a bez obzira na to što je njegov izum postao dio svakodnevice milijardi ljudi, Laurer nije dobio ni jedan jedini cent za njega. Кompanija za koju je radio dopustila je javno korištenje bar koda da bi prodala svoju opremu za skeniranje.
– IBM nije pokušao da patentira ili na neki drugi način zaštititi svoj simbol i kod jer nismo htjeli da bilo što uspori njegovu implementaciju kao UPC simbola. Dali smo ga industrijama na korištenje – napisao je Laurer u svojoj autobiografiji Engineering WAS Fun!.
Za IBM korporaciju bar kod je bio genijalan potez, a za Laurera, koji je preminuo u 94. godini u decembru 2019. godine, najvažniji izum u karijeri dugoj 36 godina.
Nastanak bar koda nije bio lak proces. IBM u početku kreiranja koda nije imao opremu koja bi očitavala bar kodove zbog čega je Laurer počeo izrađivati kod po sopstvenoj zamisli. Prvo je napravio kružni kod, ali on nije bio praktičan za štampu pa je morao smisliti nešto drugačije.
U svojoj najjednostavnijoj formi bar kod je jednodimenzionalni sklop 20 crnih vertikalnih linija različite debljine i 29 bijelih razmaka između njih, koji su različite širine. Ove linije predstavljaju brojeve koji se štampaju ispod bar koda. Svaki kod sadrži 95 dijelova binarnog koda i poklapa se sa informacijom u bazi podataka.
Originalni bar kod prihvatile su mnoge industrije, koje su u skladu sa svojim potrebama mogle mijenjati njegovu veličinu.
Iako se prva generacija jednodimenzionalnog bar koda promijenila tokom godina, osnova je ostala ista, on označava predmete, ali i životinje koje se prodaju.
– Od prve komercijalne upotrebe, bar kod je postao nužno sredstvo za upravljanje globalnim lancem zaliha, omogućavajući prethodno nezamislivu transparentnost o lokaciji i napretku dobara i materijala – kaže Alistair Milne, profesor finansijske ekonomije na Univerzitetu Loughborough u Engleskoj.
Njagov dalji razvoj, u pravcu dvodimenzionalnog koda, proširio je upotrebu bar koda. Ovi kodovi izgledaju drugačije i sastoje se od pravougaonika, tačaka, boja i geometrijskih oblika koji sadrže potrebne informacije.
Najnoviji oblik bar koda koristi se za poništavanje karata, internet bankarstvo i za dijeljenje informacija sa kupcima koji mogu skenirati ove kodove mobilnim telefonima.
Globalni uspjeh bar koda pokazuje veliku odgovornost koju ima današnja tehnologija.
– Кljuč je u poboljšanju životnog standarda i potpunom korištenju prednosti digitalne tehnologije i standardizacije. UPC bar kod i njegovi nasljednici dobra su ilustracija uticaja koji ima današnja tehnologija – kaže Milne.
Top priče
19.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Izgradnja HE Dabar: Radovi u zoni mašinske zgrade, angažovano oko 100 kineskih radnika
Na izgradnji hidroelektrane Dabar, aktivirana su gradilišta u zoni mašinske zgrade, brane Pošćenje, kao i na nasipu Grebak, a na ovom projektu koji izvodi kineska kompanija Gezhouba group (Gezuba grupa) angažovano je oko 100 kineskih radnika, rekao je Srni direktor preduzeća Hidroelektrana Dabar Slaviša Stajić. Stajić je objasnio da je na nasipu Vranjača u toku gradnja pristupnog puta, pa će i to gradilište biti aktivirano u narednih
20.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Žičara Kotor - Lovćen otvara se 1. maja
20.04.2024. | Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Agro, Turizam, sport, kultura
Uspostavlja se Ekološka mreža RS - Vlada utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti prirode
19.04.2024. | Agro, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Industrija
Za nikšićku Željezaru otvorene sve opcije - Od strateškog partnerstva do prodaje
19.04.2024. | Industrija
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
18.04.2024. | Građevina
eKapija+
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Vijesti
Raspisan poziv za dodjelu finansijske podrške putem Inovacionih vaučera Zapadnog Balkana
18.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024.. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
Peti put oglašena prodaja imovine trebinjskog TDS export-importa, početna cijena snižena za 20%
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
18.04.2024. | Energija, Finansije
RMU Banovići planiraju zaduženje od 3 mil KM na tri godine
18.04.2024. | Energija, Finansije