Izvor: Klix | Četvrtak, 20.02.2020.| 12:51
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kako nastaje vremenska prognoza i zašto je često pogrešna?

(Foto: Balazs Kovacs Images/shutterstock.com)
Iako se podaci o stanju u atmosferi prikupljaju iz cijelog svijeta, pojedine organizacije mogu drugačije predvidjeti hoće li padati kiša i gdje.

Srećom, na evropskom kontinentu nema razornih tornada i uragana, zbog kojih je redovno meteorološko izvještavanje nužno u slučaju da se vrši evakuacija pogođenog stanovništva. Ipak, u kojem god dijelu svijeta se nalazili, svakodnevno se oslanjamo na vremensku prognozu.

Podaci koji se tiču vremenskih prilika i stanja u atmosferi se prikupljaju i pohranjuju u moćne superkompjutere. Mjere se temperature zraka, pritisak, vlažnost, kao i brzina vjetra. Ovi podaci se prikupljaju na globalnom nivou, pa se na osnovi njih određuje vremenska prognoza.

Otežavajuća okolnost je, zapravo, brzina kojom superkompjuteri uspijevaju obraditi podatke o stanju u atmosferi. Meteorolozi, pritom, provode dodatna mjerenja, kako bi predvidjeli bilo kakve promjene i na temelju njih upotpunili prognozu.

Zašto su prognoze često pogrešne uprkos detaljnim i opširnim podacima?

Naša atmosfera je toliko osjetljiva da i najmanje promjene u svjetskim okeanima, na primjer, mogu utjecati na to kako će vrijeme izgledati kada stigne do kopna. Atmosfera je širok i složen sistem, te je zato nemoguće precizno je nadgledati u cijelosti, što znači da su propusti u meteorološkim ispitivanjima neizbježni.

Čak ni prognoza sedam dana unaprijed nije pouzdana. Dobre vijesti su da će s razvojem tehnoloških dostignuća i sistem praćenja vremenskih prilika biti sve točniji. Ni dugoročne prognoze nisu naodmet i dobar su pokazatelj prosječne vlažnosti predstojećih vremenskih prilika.

Postoje kompjuterski programi koji nam omogućuju predvidjeti klimu i nekoliko desetljeća unaprijed, piše BBC.

Kakvo nevrijeme je teško predvidjeti?

Poteškoću predstavlja precizno prognoziranje za određenu lokaciju. Padavine su posebno nezgodne i nepredvidive. Često pomislimo da je vremenska prognoza pogriješila, jer smo očekivali pljusak, a nije se dogodio. Zapravo, dogodio se, samo nekoliko kilometara od nas.

Također, različite svjetske meteorološke organizacije koriste vlastite kompjuterske programe, zbog čega je moguće dobiti nekoliko prognoza koje nisu iste za jedno područje.

Sve je veći broj i aplikacija zaduženih za praćenje vremenskih prilika, koje nerijetko koriste drugačije pristupe prognoziranju. Ako postoji 30% vjerovatnosti da će pasti kiša, jedna aplikacija će označiti vrijeme kišobranom, dok će druga to učiniti oblačićem, jer i dalje postoji 70% šanse da će biti suvo.

Svakako, s razvojem sve istančanije tehnologije, i sama vremenska prognoza će postati preciznija, brže dostupna i odnosit će se na uže određena područja.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.