Izvor: eKapija | Utorak, 28.01.2020.| 13:47
Izdvojite članak Odštampajte vijest

RETROSPEKTIVA 2019 - Investicije u oblasti KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

(Foto: nostal6ie/shutterstock.com)
BiH između fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije - kako će se odvijati proces tranzicije u koji smo već zagazili i konačno dobili Strategiju razvoja energetike do 2035.

Jasna strategija energetskog razvoja znači i utabanu stazu do grantova i novca iz IPA fondova, kako bi se i na mikro planu, ali i na nivou entitetskih i državnih projekata, dugoročno investiralo u zelenu energiju. Svjedoci smo sve češćih poziva da se lokalne samouprave, nevladine organizacije i institucije uključe u predlaganje projekata energetske efikasnosti i iskorišćavanja obnovljivih izvora energije. Stručnjaci kažu da su nam bogatstva OIE čak veća nego u fosilnim gorivima.

Hoće li prevagnuti kineski interesi ili će glas iz EU biti jači po pitanju Bloka 7 TE Tuzla ostaje da se vidi. Sekretarijat Energetske zajednice i predstavnici FBiH nisu početkom decembra 2019. postigli dogovor u vezi sa sporom oko garancija datih za izgradnju tog bloka.

Godine koje slijede biće period u kom će se u izvjesnoj mjeri izmjeniti i samo poslovanje elektroprivrednih preduzeća. FBiH se bori da reorganizuje poslovanje rudnika (uz glasove iz Evrope da se ne smije više ulagati u termoelektrane) a RS priprema restrukturiranje Elektroprivrede RS uz najavljenih 27 mil KM koje su obezbjedili za otpremnine.

Pitanje gasnih koridora se takođe zahuktava, pa se početak gradnje gasovoda Turski tok kroz RS očekuje krajem 2020. Novi ministar spoljne trgovine BiH Staša Košarac nedavno je izjavio da bi Turski tok garantovao energetsku stabilnost BiH. Naša država mogla bi da dobije gas i iz Azerbejdžana, nakon što je 1. decembra u turskom gradu Ipsala ozvaničeno povezivanje Transanadolijskog (TANAP) s Transjadranskim gasovodom. Svakako da će geopolitička situacija među svjetskim silama imati implikacije i na gasno tržište BiH, koja će dobiti karte za igru onako kako odluče veliki igrači.

Pogledajmo kojim vijestima su čitaoci eKapije posvetili najviše pažnje u sektoru KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE.

Blok 7 drži lidersku poziciju u interesovanju čitalaca, što je i razumljivo imajući u vidu previranja po ovom pitanju na relaciji Vijeće ministara - Evropska zajednica. Najprije je objavljeno da su u novembru krenuli pripremni radovi na izgradnji ovog bloka, koji je sa snagom od 450 MW električne energije i 270 MW toplotne energije, najveći poslijeratni projekat Elektroprivreda BiH i jedna od najvećih investicija u BiH.

Blok 7 će, kako je rečeno, graditi kineski Konzorcij China Gezhouba Group Company Limited Peking (lider Konzorcija) i GEDI – Guandong Electric Power Design Institute (član Konzorcija). Posao je ugovoren po principu "ključ u ruke", a planirani rok za izgradnju je 56 mjeseci.

Međutim, cjelokupna problematika vezuje se za garanciju za kineski kredit. Energetska zajednica upozorila je u više navrata vlast u FBiH da ne odobrava garanciju za kredit kineske državne banke, koji je osmišljen kao pomoć Elektroprivredi BiH za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, jer pomenuta garancija, prema njima, predstavlja državnu pomoć.

Drugoplasirani je gasovod Turski tok, a RS bi prve cijevi trebalo da položi krajem ove godine. Prve procjene govore da bi se moglo raditi o investiciji od 250 do 300 mil EUR. Gas iz Rusije bi u RS trebalo da stiže preko Turske, Bugarske i Srbije. Mjesto spajanja gasovodnih cijevi trebalo bi da bude između Mačvanskog Prnjavora kod Šapca i Novog Sela u Republici Srpskoj.

Očekuje se da će za realizaciju ove investicije Vlada RS donijeti odluku da Gas-Res osnuje zajedničko preduzeća sa Srbijagasom i Gazpromom.

Srbija je završila sve infrastrukturne radove na polaganju cijevi za Turski tok, te će turski gas kroz njenu teritorijru proteći već ove jeseni.

(Foto: pedrosala/shutterstock.com )
Na trećoj poziciji našla se vijest koju je eKapija ekskluzivno dobila na sajmu ENERGA 2019 u Sarajevu, kada su nam iz wpd Adria, njemačke kompanije koji ima predstvaništvo u Dubrovniku, rekli da namjeravaju uložiti 1,5 mlrd EUR u integrisani sistem vjetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin. Sada rade na ispitivanju vjetropotencijala na ovom području i nadaju se da bi prvi radovi startovali za tri godine, a da cijeli projekat bude završen do 2030.

Za ovu investiciju na raspolaganju imaju novac, jedine moguće prepreke vide u komplikovanoj lokalnoj i kantonalnoj strukturi vlasti i vremenu potrebnom da se dobiju sve dozvole.

- Lokacije su slobodne i nad njima nema koncesija za sada. Plan je da u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage i u Hrvatskoj 300 MW. Sveukupno, ovaj integrisani sistem vjetroparkova imao bi 1,2 GW instalisane snage - rekao je Zoran Obradović iz wpd Adria za eKapiju.

Četvrto mjesto drži hidroenergetski sektor, tj. vijest da je fuzijom pravnih lica Hidroelektrana Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci, Elektroprivreda Republike Srpske formirala novo preduzeće koje je nazvala Hidroenergetski sistemi Gornja Drina.

Vlasti Republike Srpske i Srbije su početkom ove godine dogovorili zajedničku izgradnju HE Foča i Paunci a nedugo zatim, dogovorena je i zajednička gradnja HE Buk Bijela. Sveukupno njihova vrijednost iznosi oko 850 mil KM.

Sve tri koncesije za izgradnju i korištenje pripadaju Elektroprivredi Republike Srpske. HE Buk Bijela imaće instalisanu snagu od 93,52 megavata, HE Foča 44,15 megavata, dok će HE Paunci biti objekat snage 43,21 megavata.

Interesovanje naših čitalaca nastavlja se dalje u hidroenergiji, te je petoplasirana HE Dabar, za koju se još traži izvođač radova i finansijer. Preduzeće Hidroelektrana Dabar raspisalo je u januaru 2019. javni poziv za finansiranje i izgradnju svih objekata ukupne vrijednosti oko 430 mil KM. U igri za posao su bile kineske kompanije China Gezhouba Group Co. LTD, China International Water & Electric Corp. Serbia branch i Sinohydro Corporation Limited. Posao gradnje objekata HE Dabar htjela je i firma Riko iz Slovenije.

Na našoj listi najčitanijih tekstova iz oblasti energetike i komunalne infrastrukture nalaze se i termoelektrana u Banovićima i Sanskom Mostu, vjetroelektrane u Hercegovini, solarne elektrane u Krajini i Hercegovini, toplifikaciji gradova u FBiH...

Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA i uporedite koliko se ona slaže sa nekim vašim razmišljanjima, ocjenama i procjenama.

I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji NEKRETNINE, SAOBRAĆAJ, TURIZMA I ZABAVE I REKREACIJE, ZDRAVSTVA, POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE, TELEKOMUNIKACIJA I IT i TRGOVINSKIH CENTARA?

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.