Termoelektrane ili individualna ložišta - Tuzlanski profesor objašnjava šta je opasnije za zdravlje i koje su mjere za smanjenje zagađenja
Termoelektrane, individualna stambena ložišta i automobili u našoj zemlji su okarakterisani kao najveći zagađivači zraka, a na eliminaciji njihovih štetnih dejstava u proteklom periodu učinjeno je izuzetno malo. U prilog tome ide i činjenica da je zrak u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Lukavcu i Živinicama iz godine u godinu sve opasniji, a građani su upravo oni koji najviše ispaštaju.
Uloga termoelektrana?
Termoelektrane u Ugljeviku, Kaknju i Tuzli nalaze se među prvih deset najvećih termozagađivača u Evropi, a profesor Karadžin problem vezan za njihov rad po postojećem sistemu vidi u tome što se velika unapređenja ne mogu uvesti.
Kako je kazao, najveći problem je emisija ugljendioksida koji nije zagađivač za stanovništvo, ali donosi negativne posljedice po globalno zagrijavanje, uz emisije sumpordioksida, azotnih oksida i čestičnih materija koje nose razne štetne utjecaje za zdravlje ljudi te stvaraju kisele kiše koje uništavaju tlo, šume i vodu.
U svojim mjerama za čišći zrak Karadžin navodi što skoriju izgradnju Bloka 7 u Tuzli koji će zaustaviti rad postojeća tri postrojenja, uz prijeko potrebni proces odsumporavanja na šestom termoenergetskom sistemu.
- Kada je riječ o termoelektranama, moramo se pomiriti sa činjenicom da su one naša neumitnost za bližu budućnost, jer svi strateški dokumenti koji se odnose na sektor energetike uključuju njihov rad, ali i modernizaciju. Prema nacionalnom planu smanjenja emisija, koji smo usvojili, dužni smo da ograničimo rad, a potom i zatvorimo stare blokove. Konkretno, što se tiče Termolektarne u Tuzli, blokovi 3,4 i 5 će biti zamijenjeni Blokom 7 koji je savremen. Što se tiče zaštite okoliša i zdravlja građana mnogo nam je važnije da se paralelno uradi odsumporavanje Bloka 6 koji će ostati u upotrebi i predstavlja najvećeg zagađivača sumpordioksidom, jer otprilike 40% njegovog emitovanja od Termoelektrane u Tuzli potječe iz ovog bloka - kaže Karadžin.
Individualna stambena ložišta također su navedena kao zagađivač zraka, a praveći paralelu između njih i termoelektrana, Karadžin ističe da su im ista štetna djelovanja, ali u drugačijim sferama.
- Treba razlikovati pojam emisije i imisije polutanata. Naime, emisija polutanata predstavlja ono što izađe iz dimnjaka termoelektrane, a onda se putem transmisije zračnim strujama prenosi na određenu daljinu u ovisnosti o visini dimnjaka (najniži dimnjak u tuzlanskoj termoelektrani je 105 metara, op.a.). U toku prenošenja zračnim strujama ti polutanti se razređuju, neutrališu ili čine još opasnijim, a nakon izvjesnog perioda padaju na zemlju, što predstavlja imisiju i to je ono što mjerimo na mjernim stanicama - pojašnjava Karadžin.
Kako kaže profesor, termoelektrane u emisiji štetnih polutanata učestvuju sa 60%, a u imisiji 30%, dok individualna ložišta u emisiji 19%, a imisiji 60%. Njihova razlika je i u specijaliziranim filterima koje imaju termoelektrane, ali ne i individualni objekti iz kojih čvrste čestice padaju u neposredno okruženje i predstavljaju najveći zdravstveni problem.
- Ovdje se podaci emisija i imisija obrću, jer je visina dimnjaka u domaćinstvima od devet do 12 metara, dok je dimnjak u Termoelektrani u Tuzli visok 105 metara i zbog visokih zračnih struja ne mora doći do imisije u neposrednoj okolini. To možemo vidjeti i koristeći aparat za mjerenje čvrstih čestica. Lično sam obilazio naselja u Tuzli i uvjerio se da je imisija u Ši Selu ili Mosniku mnogo veća nego u Bukinju ili neposredno pored Termoelektrane. Naravno, to ne znači da termoelektrana ne zagađuje, ali je pitanje gdje će njena imisija završiti - ističe Karadžin.
Toplotne pumpe umjesto kotlova na ugalj
Jedna od Karadžinovih mjera je zabrana korištenja vrsta uglja s visokim sadržajem sumpora za loženje u domaćinstvima i drugim objektima s niskim dimnjacima, uz intenzivnije ulaganje od nadležnih u mjere energijske efikasnosti, pogotovo u zgradarstvu. Ovaj profesor se zalaže i za zamjenu ložišta u domaćinstvima s ekološki prihvatljivijim ili uvođenjem drugih sistema, poput toplotnih pumpi, jer će se na taj način ostvariti značajne uštede energije.
Naš sagovornik poručuje da se veći stambeni objekti teško mogu grijati samo na drva, zbog čega u ovom trenutku posežu za mrkim ugljem, a ekološki prihvatljiv je lignit, jer ima manje od 1% sumpora.
- Građani imaju nekoliko opcija što se tiče tih čvrstih goriva, a na prvom mjestu je lignit ili eventualno neki ekološki prihvatljiviji mrki ugalj poput banovićkog. S druge strane, pelet je dobar, međutim i on produkuje prašinu i slično - naglašava Karadžin.
- Kod nas ćemo na cestama vidjeti autmobile marke Golf 1 i 2, a ne znam kako su oni prošli tehnički pregled vozila. Mislim da je kod nas ta kontrola izuzetno slaba zbog socijalnog aspekta koji na kraju stvara veliki pritisak na okoliš - nastavlja ovaj profesor.
Mokri postupak je odlična metoda
Veliko zagađenje posebno je prisustno u periodu velikih temperaturnih inverzija, kada se stvara takozvana kapa u gradovima kotlinskog tipa poput Sarajeva i Tuzle.
Nadležni u Sarajevu svoj problem pokušavaju riješiti takozvanim mokrim postupkom protiv zagađenja zraka, za koji se zalaže i profesor iz Tuzle. Kako je kazao za Klix, posipanje puteva emulzijama na bazi kalcijhlorida je izvanredna metoda, jer je okolinski mnogo prihvatljivija, za razliku od postojećih načina u kojima se koristi posipni materijal na bazi natrijhlorida.
- Provedbom ovog postupka smanjili bismo u velikoj mjeri zagađenje zraka, a s obzirom na to da je ova metoda znatno skuplja od postojeće, ona se može primjenjivati samo na najopterećenijim saobraćajnicama. S druge strane, na sve ovo treba uzeti u obzir i to da posipni materijal zagađuje okoliš, velike količine ne ostanu samo na putevima, već zagađuju okolne travnjake i površine, a potrebno je i mnogo vremena te angažman velikog broja ljudi za čišćenje. Na kraju 30% prašine koja se emituje u gradovima potječe od tog posipnog materijala, što se može vidjeti golim okom nakon grijne sezone - nastavlja Karadžin.
U setu mjera koje se mogu provesti u razumnom roku i biti dugoročno učinkovite u rješavanju zagađenja zraka Karadžin navodi uvođenje metode besplatnog priključenja novih korisnika na toplovodnu mrežu, obavezno uvođenje kalorimetara, čime će se smanjiti troškovi građana za grijanje, ali i pritisak na okoliš.
Nakon što se provedu mjere, prema njegovom mišljenju, potrebno je uvesti ekološku inspekciju koja će imati ovlasti da kazni one koji lože materijale opasne ne samo po okoliš, nego i po živote građana.
Na kraju kaže da smo došli u krajnje vrijeme kada se stvari moraju mijenjati. Smatra da građani trebaju izvršiti pritisak na sve one koji su odgovorni za trenutno stanje, posebno apelujući da stanovništvo ne smije ložiti sve ono što im pada na pamet, jer strašne posljedice po ljudsko zdravlje i okoliš produkuje paljenje guma, plastike, rabljenog ulja i slično.
Top priče
18.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Vlada Republike Srpske donijela je danas Odluku kojom se usvaja Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja industrije Republike Srpske za period 2024-2026. godina, koji je izrađen je u saradnji sa nadležnim ministarstvima/institucijama Republike Srpske. Akcionim planom razrađena je okvirna dinamika realizacije mjera, projekata i aktivnosti za sprovođenje Strategije u periodu 2024. do 2026. godina, sa okvirnim finansijskim sredstvima za
19.04.2024. | Građevina
Kako opremiti kancelariju kombinacijom industrijskog i minimalističkog stila?
19.04.2024. | Građevina
eKapija+
19.04.2024. | Građevina, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Građevina, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
18.04.2024. | Vijesti
Raspisan poziv za dodjelu finansijske podrške putem Inovacionih vaučera Zapadnog Balkana
18.04.2024. | Vijesti
18.04.2024. | Građevina
U Trnovu uklanjaju štetne azbestne cijevi - Potpisan ugovor o rekonstrukciji vodovoda
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija
U toku poziv za sufinansiranje zapošljavanja pripravnika u sektoru poljoprivrede u FBiH
18.04.2024. | Agro, Industrija
17.04.2024. | Vijesti
Otvorene prijave za akcelerator program inovativnih poslovnih ideja u Istočnom Sarajevu
17.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
Peti put oglašena prodaja imovine trebinjskog TDS export-importa, početna cijena snižena za 20%
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
18.04.2024. | Energija, Finansije
RMU Banovići planiraju zaduženje od 3 mil KM na tri godine
18.04.2024. | Energija, Finansije
18.04.2024. | Građevina
Modriča kupuje zemljište i objekat za vatrogasni dom
18.04.2024. | Građevina