NavMenu

Stjepan Mesić, predsjednik RH: Da smo vodili drugačiju politiku mogli smo sačuvati svoju proizvodnju i radna mjesta!

Izvor: eKapija Srijeda, 25.11.2009. 10:14
Komentari
Podeli

Tokom svog posljednjeg službenog posjeta Bosni i Hercegovini u svojstvu predsjednika Republike Hrvatske, Stjepan Mesić je iskoristio priliku da posjeti i šesti sastanak Regionalnog ekonomskog foruma za jugoistočnu Evropu, na kojem je, afirmativnim i zanimljivim obraćanjem, ukazao na mogućnosti privredne saradnje između zemalja regiona. On je stavio naglasak na činjenicu da zajednički nastup na trećim tržištima može omogućiti aktiviranje gospodarstava u regionu te naglasio da na trećim tržištima možemo nastupiti onda ako između sebe dobro sarađujemo.

Vjetrovi krize koja potresa cijeli svijet, prema njegovim riječima, okupali su divnu zavjesu sa savremenih ekonomsko-političkih procesa. Zahvaljujući tome, naglašava Mesić, odjednom nam se izoštrila optika pa je postalo mnogo vidljivije i jasnije nego što je to bilo prije.

"Mislim da nas preovladavajući neoliberalni ekonomski model nije suočio samo s ekonomskom krizom, već istodobno i sa socijalnom, pa čak i civilizacijskom krizom i to toliko duboko da se moramo zapitati što je ostalo od temeljnih postavki velike Francuske revolucije na kojoj se temelji savremeni svijet. Okrutna je činjenica da je ostala samo sloboda, dok jednakost i bratstvo kao da su potpuno zaboravljeni. Moramo se zapitati gdje smo i šta se dešava u našim zemljama", istakao je Mesić.

20 godina nakon pada Berlinskog zida nisu smanjenje razlike u razvijanju između jugoistoka Evrope, dakle između naših zemalja i bogatog zapada. U mnogo čemu, one su čak i povećane.

"Ne smiju vas zavarati blistavi šoping centri. Istina je, više ne moramo putovati u Trst ili Graz da bismo nabavili zapadnu robu ali istovremeno mi smo danas evidentno manje sposobni vlastitim proizvodima konkurirati toj robi kako smo bili prije 20 godina. I to je posljedica nedovoljne kompetitivnosti. Našli smo se u slobodnom tržištu, ali odjedanom, mi smo dalje nego prije", naveo je Mesić.

Za svoje zaostajanje, dodaje on, svi moramo u prvom redu kriviti same sebe. Tranzicija u našim zemljama, znatnim dijelom se poistovijetila sa privatizacijskom pljačkom, korupcijom koja se uvukla u sve društvene strukture, s uništavanjem industrije kako bi se lakše obogatilo na uvozu i naravno, s masovnom nezaposlenošću.

Danas se najmanje traže strojarski i drugi inžinjeri. To najbolje pokazuje zašto je ekonomska kultura zemalja nedovoljno kompetitivna ne međunarodnom tržištu.

"Omogućavali smo, a nerijetko i poticali praksu da se zbog kilograma vlastite koristi, figurativno govoreći, zakolje vola, ne vola već slona. Šteta za zajednicu, za naše države i njihove građane je enormna. No, time se ipak ne može objasniti sve. Postoji još najmanje jedan vrlo važan faktor s kojeg je aktuelna kriza skinula koprenu, satkanu od lijepih riječi i još ljepših teorija. Taj faktor je protekcionizam. Onaj isti protekcionizam što ga je većina ekonomista smatrala preživjelim osuđuje se kao jedan od glavnih neprijatelja progresa. Sada se ne mijenja samo praksa već i teorija", pojasnio je Mesić te podsjetio na da se prije samo tri godine na zapadu pojavio bestseler, knjiga u kojoj se metaforički tvrdilo da svijet nije okrugao, već ga je globalizacija toliko izravnala da sada svi imaju jednake šanse.

"Je li tek kriza oživjela već mrtvi protekcionizam? Odgovor je ne i upravo primjer naših zemalja to pokazuje i potvrđuje. Protekcionizam, naime, nikad nije nestao već je samo mutirao i prilgaodio se novim okolnostima. Za zemlje tranzicije posebno je važno da među te okolnosti spadaju i one koje su nastale nakon pada Berlinskog zida. Zato nas je taj mutirani protekcionizam tek pogodio, narušivši konkurentnost naših gospodarstava i kompetitivnost naših zemalja", kazao je Mesić.

Prema njegovim riječima, protekcionizam postoji na razini država, dakle u makroekonomskoj politici ali i na razini pojedinih tvrtki. Na razini država to je poticanje sklonosti potrošnji, umjesto proizvodnje.

"Kako se može trošiti, a da se ne zarađuje? Jednostavno! Upravo je to ono što smo mi uradili. Zadužili smo se i prezadužili i još se uvijek zadužujemo ali i to je posebno važno, uz stalni blagoslov međunarodnih finansijskih organizacija. Tijekom svih ovih tranzicijskih godina stalno smo dobivali pohvale za našu ekonomsku politiku i makroekonomsku stabilnost, iako je ona bila zasnovana na dugu, a ne na snazi naše ekonomije.

U kakvoj je to vezi s protekcionizmom? U bizarnoj! Ako uništimo vlastitu proizvodnju, naše tvrtke više neće biti konkurentne ni u svijetu, a ni na vlastitom tržištu. Onaj ko u takvim uvjetima ostane konkukrentan, zaradiće dva puta. Prvi put na robi, a drugi put na kreditu. Da smo vodili drugačiju politiku mogli smo sačuvati svoju proizvodnju i radna mjesta. A s takvim brendovima i tada još relativno bliskim prostorima, mogli smo možda, naravno u malome, ostvariti nešto slično dobrom uspjehu azijskih tigrova", tvrdi Mesić.

Mutirani protekcionizam postoji i na razini preduzeća. Dok su se na ovim prostorima nadali da strani investitori kupuju domaće tvrtke kako bi unaprijedili proizvodnju, njihov pravi motiv je nerijetko bio samo kontrola dotadašnje konkurencije. To je vodilo u smanjivanje i prekidanje proizvodnje, kako ona ne bi konkurirala matičnim državama. Privatizirano, odnosno kupljeno preduzeće bi prekidalo veze sa svojim dotadašnjim poslovnim okruženjem i prebacivalo to u okruženje novog vlasnika. To znači da se otkazivalo ugovore domaćim kooperantima i zamjenjivalo ih se stranim.

"Ja za to ne optužujem nikoga, osim nas samih. Ponašali smo se kao da nikada nismo čuli za onu staru poslovicu koja kaže kako je košulja bliža od kaputa, odnosno da svijet pokreću interesi. Pri tome svako brine prvenstveno o vlastitim interesima. Ko to ne radi ulazi u rizik da ostane i bez košulje i bez kaputa. Na posljetku, ma kako to mnogima nije ugodno čuti, mi zaista ne možemo reći kako nismo bili upozoreni na vrijeme što nam se sprema.

Uoči nove godine 1991., jedan od najvećih svjetskih ekonomista, glasoviti Milton Friedman, je u jednom intervjuu za zagrebački privredni tjendik razgovarao o predstojećoj privatizaciji. Friedman se tada zalago za podjelu dionica zaposlenima, a ne za prodaju, a posebno je bio protiv prodaje strancima. Jedan citat kaže: `Nijedan inozemni investitor neće doći zato da bi pomogao vašoj zemlji. On će doći da bi sam od toga imao koristi. Smatram pogrešnom zamisao zemalja, poput vaše i Mađarske, da prodajom svojih najboljih poduzeća dovede velike inozemne tvrtke koje bi donijele tehnologiju itd. To stvara više problema nego koristi`", istakao je Mesić.

U vrijeme kada je profesor Friedman to govorio, još je tekla 1990. godina. Sada smo na pragu 2010. godine, a u međuvremenu smo učili i još uvijek učimo i to najtežom od svih metoda, metodom iskustva stečenog na vlastitoj koži, smatra on.

"Dolazimo do najvažnijeg pitanja, kako dalje. Kako popraviti našu kompetitivnost i čemu nas je učila kriza? Naučila nas je kako je sve prolazno, a samo su interesi vječni i da su, kako bi rekao Hegel, sve teorije sive, a samo je drvo života zeleno. Na tržištu uspjeva onaj ko zna zaštiti vlastite interese. Moramo razvijati jako izvozno gospodarstvo koje će biti partner na svjetskom tržištu, a ne samo žrtva novih oblika protekcionizma", pojasnio je Mesić, dodajući da su naša tržišta tradicionalno bila povezana te da je krajnje je vrijeme da obnovimo stare veze i uspostavimo nove i to na projektima, kako za naša tako i treća tržišta.

Tekst i foto: A. Delić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.