Izvor: Radiosarajevo.ba | Utorak, 14.01.2020.| 15:44
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Visoke zgrade "zarobljavaju" čist vazduh - Nova studija ukazuje na uzroke zagađenja u Sarajevu

Sarajevo (Foto: Ajan Alen/shutterstock.com)
Definisati položaj ventilacijskih koridora, da li visoki građevinski objekti utiču na kvalitet vazduha, kako poboljšati protok vazduha u glavnom gradu Bosne i Hercegovine - pitanja su na koje je odgovorila studija Značaj urbanih ventilacionih koridora i pregled najboljih praksi.

Studija je danas javno predstavljena u Sarajevu.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damir Filipović je Studiju ocijenio kao "istorijskom". Ukazao je na to da je studiju trebalo mnogo ranije uraditi. Prema riječima Filipovića, žali zbog toga što nisu bili prisutni načelnici općina u Kantonu Sarajevo, jer se Studija najviše tiče lokalnih zajednica.

Obećao je da će rezultati Studije biti dio politika o kvalitetu vazduha, koje su u pripremi.

Iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je podržala projekat Zelenog kantonalnog akcionog plana i Okvira politika za Kanton Sarajevo, su poručili da je kantonalna vlast pokazala liderstvo i nadaju se da će potaknuti vlasti u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine da učine isto.

Podsjećeno je na faktore koji utiču na kvalitet vazduha u prstonici BiH - urbanizacija, transport, energija koja se koristi za zagrijavanje objekata, industrija i drugi. Zato se smatra da u svakom navedenom i drugom aspektu treba iznalaziti rješenja za čišći vazduh.

Prilikom predstavljanja uticaja objekata na kvalitet vazduha, naglašena je važnost njihove visine u smislu potrebe gradnje stepenastih zgrada, njihovog položaja i oblika, postojanja rupa u objektima kroz koje protiče vazduh, kao i prostora između objekata.

Zeleni i plavi koridor, zelena transferzala

Navedena je važnost ne samo zelenih koridora, u obliku parkovskih cjelina, i plavih koridora, koji podrazumijeva značaj riječnih tokova.

Izdvojeni su pozitivni i negativni primjeri od prije i poslije rata gradnje objekata koji su uticali na kvalitet vazduha. Kao pozitivnim prijeratnim primjerom je navedena Dobrinja, a kao negativnim su navedeni pojedini stambeni kompleksi.

Za pozitivan primjer poslijeratne gradnje je izdvojen tržni centar u blizini Unitic tornjeva i Avaz Twist Tower. Takođe, gradnja objekata na prostorima gdje ona nije bila planirana zbog protoka vazduha je navedena kao negativnim primjerom poslijeratne gradnje.

Podsjećeno je na značaj "zelene transferzale" koju je arhitekta Juraj Neiddhart naveo kao jednom od ključnih za okolinu u gradu.

Miljacka (Foto: Donatas Dabravolskas/shutterstock.com )
Profesor doktor Muhamed Hadžiabdić je bio na čelu grupe koja je radila Studiju. Kako je istakao, korištena je računarska simulacija uticaja objekata i drugih faktora. Naglasio je da je značajan doprinos dao akademik Kemal Hanjalić koji je prvi u Bosni i Hercegovini radio simulacije ovog tipa.

Hadžiabdić je objasnio kako geografska struktura odnosno konfiguracija tla utiče na kvalitet vazduha, te kakvo je njihovo dejstvo zajedno sa objektima.

Kao glavnim vazdušnim koridorima je naveo tok rijeke Miljacke (počinje na Bentbaši i završava u mjestu Halilovići), glavnu saobraćajnicu koja povezuje Sarajevo sa Ilidžom, te Sjevernu i Južnu longitudinalu. Posebno je naglasio značaj ulica Alipašina, Ante Babića i Ive Andrića.

Hadžiabdić tvrdi da je planina Igman dominantan razlog zašto je otežan protok vazudha u Hrasnici i na Ilidži.

Koridor Miljacka znatno utiče na koridor glavna saobraćajnica. U tom smislu je bitno naselje Marijin-Dvor za neometan protok vazduha, objasnio je Hadžiabdić dodavši da, između ostalog, Alipašina ulica dobija čist vazduh od ovog koridora.

Govoreći o uticaju visokih zgrada ukazao je na to da one doprinose zadržavanju prljavog vazduha to jeste "zarobljavaju" čist vazduh. Kao primjer za to je naveo pojedine novoizgrađene objekte na Marijin-Dvoru među kojima su i one gdje su smještene državne institucije BiH.

Visina objekata može, ali ne nužno, doprinositi zagađenju vazduha. Ako su oni raspoređeni na način da su stvorile vazdušni koridor onda to ne mora biti slučaj, naveo je Hadžiabdić. Međutim, studija ne negira da visoke zgrade kao takve nemaju uticaj.

Potrebnim smatra da se za Sarajevo napravi klimatološka mapa, da se ograniči gradnja na vazdušnim koridorima i da se stvaraju zelene površine (ozelenjavanje bivšeg inudustrijskog kompleksa Vaso Miskin Crni i prostora Halilovića, te da se spoji sa Sportsko-rekreativnim centrom Safet Zajko).

Studiju je izradila privatna kompanija iz Sarajeva. Izrada je trajala pola godine.

Zeleni kantonalni akcioni plan i Okvirne politike za Kanton Sarajevo je finansirala Vlada Japana.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.