Izvor: Tanjug | Četvrtak, 09.01.2020.| 08:28
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Srbija dobija "mali CERN" - Gradnja istraživačkog centra u Zemunu krajem 2020.

Ilustracija (Foto: anawat sudchanham/shutterstock.com)
Izgradnja centra Verokio u kome će se izvoditi najsavremeniji eksperimenti u oblasti fizike i visoke tehnologije u saradnji sa CERN-om, počeće krajem 2020. godine, a završetak objekta u okviru Instituta za fiziku u Zemunu očekuje se za dvije godine, kaže direktor Instituta Aleksandar Bogojević.

On ističe da je riječ o jednom od prioritetnih projekata Vlade Srbije u oblasti inovacija u čiju gradnju će biti uloženo 5 mil EUR.

Ideju za izgradnju Verokia, koji bi okupljao naučnike iz cijelog svijeta, podržali su Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN), Mreža nacionalnih instituta Italije (INFN) i najveće naučno postrojenje u Njemačkoj (DESY).

- Izgradnja tog centra, kao malog dijela CERN-a, idealan je način da jedna mala zemlja uskoči i da se takmiči u prvoj ligi u nauci - kaže Bogojević za Tanjug o izgradnji objekta nazvanog po firentinskom renesansnom slikaru Andreu del Verokiu, čiji su učenici bili Leonardo da Vinči, Mikelanđelo Buonaroti...

Jedna od dvije zgrade, ukupne površine oko 4.000 m2, koje će biti izgrađene u dvorištu Instituta, biće namijenjena za rad oko 50 najboljih studenata završnih godina i postdiplomaca različitih profila - inženjera, fizičara, biologa, dizajnera - okupljenih oko određenih projekata.

Zamisao je, kaže Bogojević, da Verokio bude inkubator razvoja "škole budućnosti" i koncepta kvalitetnog obrazovanja za 21. vijek.

- Naš obrazovni sistem je pravljen za 19. vijek i industrijsko doba. Međutim, mladi danas treba da imaju mnogo šire obrazovanje, da budu fleksibliniji, cijelog života uče i nauče da cijene različite kreativnosti, a to će pružiti naš centar - ističe Bogojević.

Podsjeća da se u zemunskom Institutu nalazi najveći superračunarski centar u regionu i dodaje da će Verokio podstaći i razvoj visokotehnološkog sektora u Srbiji.

- Posljednjih godina u našem IT sektoru je bilo neočekivanih prodora, a sada treba kreirati ambijent da i genetičari i istraživači iz drugih oblasti dolaze u Srbiju i osmišljavaju rješenja ne samo za naše tržište, već i za tržišta SAD-a, Švajcarske... - navodi Bogojević.

Istraživači sa Instituta za fiziku duži niz godina sarađuju sa CERN-om, ali je, prema riječima Bogojevića, saradnja sa tom naučnom institucijom podignuta na viši nivo kada je Srbija prije pet godina postala pridružena članica, a od ove godine i punopravna članica CERN-a. Srpski fizičari angažovani su u tri velika projekta u CERN-u, u kolaboracijama ATLAS i CMS, dvije najveće međunarodne istraživačke grupe koje koriste CERN-ov akcelerator Veliki sudarač hadrona (LHC), kao i u projektu Grid vezanim za superračunarstvo.

- Naši istraživači učestvuju u projektima vezanim za akceleratore, koji otkrivaju čestice manje od atoma, služe da se provjeravaju postojeći i otkrivaju novi zakoni fizike, ali i primjenjuju u liječenju bolesti, posebno tumora, kao i u arheologiji - kaže Bogojević.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.