Izvor: Nezavisne novine | Srijeda, 18.11.2009.| 07:48
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Namjenska industrija FBiH jedva preživljava: Povećan izvoz, ali i gubici

(Foto: b)

Troškovi radne snage u namjenskoj industriji Federacije BiH udvostručeni su u odnosu na raniji period, a više od pola kapaciteta fabrika i dalje nije iskorišteno, jer država ne promoviše firme iz ovog sektora, niti se uključila u pronalazak posla za ovu branšu.

Na ove probleme upozorio je direktor Tehničko-remontnog zavoda Hadžići Zijad Fazlagić, navodeći da su to glavni razlozi što je namjenska industrija FBiH u prošloj godini, iako je imala povećan izvoz, zabilježila rast gubitka na 19,3 miliona KM.

"Od osam firmi namjenske industrije samo mi i "Gineks" Goražda nismo gubitaši, ali mi nismo imali gubitak jer smo zaposlili kadar za proizvodnju sportske opreme", naglasio je Fazlagić.

Prema informaciji o stanju u namjenskoj industriji, koju je Vlada FBiH usvojila na posljednjoj sjednici, vrijednost izvoza osam firmi iz ovog sektora bila je 24,4 miliona eura, što je za 31 odsto više nego u 2007. godini, ali je gubitak povećan za 16 odsto i iznosi 19,3 miliona KM, odnosno 8.239 KM po uposlenom. Vrijednost kapitala firmi namjenske industrije iznosi više od 243 miliona KM, a njihovi dugovi za doprinose, plate, poreze, dobavljače i banke premašili su 82 miliona KM.

Fazlagić je kazao da je prosječna plata u Tehničko-remontnom zavodu Hadžići 750 KM i, u skladu s kolektivnim ugovorom, duplo je veća nego prije nekoliko godina, ali kao problem navodi to što nije srazmjerna povećanju uposlenosti kapaciteta koja u fabrikama nije veća od 40 odsto. Dodao je da na gomilanje gubitka utiče i povećanje cijene energenata, te da stanje namjenske industrije u ovoj godini nije mnogo drugačije od prethodne.

Prema njegovim riječima, fabrike namjenske industrije bi mogle početi raditi punim kapacitetom kada iza njih bude stajao državni marketing, kao što je to slučaj u Hrvatskoj i drugim zemljama. Za razliku od inostrane konkurencije, ističe, domaće firme ne mogu dobiti ugovore ni od Ministarstva odbrane BiH.

"Veliki hendikep je što fabrike nemaju kvalitetnih kadrova. Nijedna nema više od deset inžinjera, jer su našli bolje poslove", napomenuo je Fazlagić.

Direktor konjičkog "Igmana" Đahid Muratbegović tvrdi da najviše gube zbog lošeg odnosa države prema kompanijama. Dodao je da ovu firmu svaki prekid proizvodnje dnevno košta 50.000 KM, te da imaju ogromne troškove za struju i vodu. Kazao je da posla ima, te je potrebno da Vlada putem Razvojne banke FBiH omogući kreditnu liniju za preduzeća namjenske industrije kako ne bi bilo prekida proizvodnje.

"Dobijam dojam da vlasnici i ne znaju šta je namjenska industrija. U svijetu se za nju daju stimulacije za izvoz, jeftinija energija i drugi vidovi podrške. Ovo kod nas je životarenje kompanija", kazao je Muratbegović.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.