NavMenu

Proizvodi začinjeni ljubavlju i bez pesticida - Višnje i lješnjake sa Kozare porodica Bošnjak pakuje u sokove, puter i krem

Izvor: eKapija Srijeda, 11.12.2019. 10:14
Komentari
Podeli
Banjalučani Ružica (Ruža) Mauna Bošnjak i njen suprug Igor prije pet godina, podstaknuti životnim okolnostima, odlučili su da kupe seosko imanje kako bi radom na poljoprivrednom dobru kreirali kvalitetniji život, a onda i proizveli organske proizvode koje potrošači ocjenjuju kao posebno ukusne i zdravstveno blagotvorne.

Priča počinje iznenadnim zdravstvenim problemom, kada Ruža 2014. doživi moždani udar, nakon kojeg je po preporuci ljekara oporavak zatražila u prirodi i njenom pozitivnom uticaju na sveopšte stanje organizma. Odlučili su da kupe 18 dunuma voćnjaka na obroncima Kozare sa 460 višanja i oko 700 stabala lješnjaka.

- Selo je bilo posljednje što sam poželjela na spisku mjesta na kojima bih provodila vrijeme, jer je i u doba mog odrastanja, kao i danas vladala predrasuda da je selo neko loše mjesto, oaza gubitnika - počinje Ruža priču za eKapiju.

Na svoje novo imanje stigli su sa rukama u džepovima, bez ijedne alatke i novca, jer "sve što i nisu imali uložili su u kupovinu".

- Suprug pravnik, ja novinar. O voćarstvu ništa nismo znali, pa ni kako ćemo obaviti prvu berbu u životu, koja je stizala za mjesec dana. Zarada od prve berbe višanja sa 460 stabala starih desetak godina bez troškova ulaganja iznosila je 30 eura. Bili smo, ipak, presrećni, jer smo stekli neprocjenjiva znanja. Tako je nastalo poljoprivredno gazdinstvo Bošnjak, danas više poznato po facebook stranici "Lješnik višnja Igor Ruža" - prisjeća se Ruža.

Ističe da su vremenom rasli, kao i da je zavoljela selo "toliko jako da se riječima ne može opisati".

- U stvari, valjda sam ga uvijek voljela, ali nametnuti strah i predrasuda su pobjeđivali. Naučili smo mnogo o selu, čovjeku uopšte, o sebi i tome koliko čovjek može ako želi.

Igor BošnjakIgor Bošnjak
Učenje poljoprivredne matematike

Nakon prvobitnog ulaganja i snalaženja u seoskim uslovima, bračni par Bošnjak ubrzo shvata koliko je "težak" hljeb poljoprivrednika.

- Valjalo je snaći se i za tržište, koje je neuređeno za poljoprvrednika, malog čovjeka. Borba sa nakupcima, jed i jad, matematika koja kaže da trgovac zarađuje, a poljoprivrednik faktički za njega radi i to za malu platu. Nešto smo tu morali mijenjati - priča Ruža.

Pojašnjava da su se nizale situacije, uključujući i one koje su ih natjerale da shvate da ne žele da prodaju sirovinu nekome ko će joj davati dodatnu vrijednost, upakovati je i prodavati.

- To mogu i ja sama - odlučila je Ruža, a kao rezultat te odluke nastajali su jedan po jedan proizvod iz njihove palete - sok od višanja sa 100% udjelom višanja, 100 % lješnik puter, "kremisana"- puter obogaćen nektarom kokosovog cvijeta kao zaslađivačem, termofori od koštica višanja…

- Naše biljke uzgajamo prema organskim principima proizvodnje i to je ogroman izazov. Ono što je naša karakteristika je i to što smo mi vikend poljoprivrednici, imamo male površine, pa možemo i da eksperimentišemo. Osamnaest dunuma jeste mnogo za vikendaše, ali za profesionalno bavljenje voćarstvom to i nije neka površina. To što mi radimo, radimo sa ljubavlju i nikada od ovog neće biti velika priča u smislu da ćemo otkupljivati tuđu sirovinu - navodi Ruža i dodaje sa je za "kremisanu" iskazao interes lanac marketa iz Austrije, ali da su ih odbili, jer nemaju velike količine, a ne žele da rizikuju sa nabavkom sirovina sumnjivog porijekla.

Prstohvat ljubavi

- Želimo da mislimo da naši proizvodi nose neki poseban pečat. Kupci kažu da oni taj prstohvat ljubavi i nedostatak pesticida primjete. Jako smo ponosni zbog toga, jer je to dio naše filozofije - navodi Ruža.

Kako dodaje, imaju mnogo ideja za širenje palete prozivoda.

- Bog nas često dovodi u situacije u kojima nas tjera na kreativnost. Npr. izrađujemo termofore, jastuke od koštica višanja. Tu su i stilizovani mali jastučići za bebe protiv grčića. Onda se desila situacija u kojoj je moja majka legla na postelju, nepokretna. Samo ljudi koji se s tim sretnu znaju šta je zebnja i strah od dekubitalnih rana. Tragajući za informacijama, shvatila sam da bi možda bilo dobro da joj napravim naddušek sa komorama punjenim košticama višanja, jer i nauka kaže da one imaju sposobnost pokretanja mikrocirkulacije. I ta inovacija je donijela miran san i njoj i meni. Sve što je ukazivalo na pojavu dekubitusa, relativno brzo se povuklo. Pojedinci su kupili dušek zbog pozitivnog uticaja na mikrocirkulaciju i ispostavilo se da vrlo povoljno utiče na bol u leđnom dijelu. Eto, tako nastaju nove ideje za proizvode, jednostavno muka natjera.

Svoje proizvode prodaju putem Facebook stranice, direktno, kako kaže kupovinom na kućnom pragu, a šalju i putem brze pošte.

Igor i Ružica Mauna Bošnjak sa unukomIgor i Ružica Mauna Bošnjak sa unukom
- Želimo taj neposredni kontakt sa kupcima. Mnogo je emocija i u tom odnosu. Vrijeme donese i brojna prijateljstva. Dešava se da nekome iz Travnika, Sarajeva, Bijeljine zatreba nešto u Banjaluci i da me pozovu i obrnuto. Spona su nam proizvodi i kontakti ostvareni prethodnih godina. Zar to nije predivno, u vrijeme kada smo svjedoci generalno koliko se čovjek udaljava od čovjeka - navodi Ruža.

Kada se spomenu državni podsticaji i pomoć koju poljoprivrednici dobijaju kroz razne pozive i konkurse kaže da je vidljivo da ima određenih pokušaja i pomaka.

- Greška koju, po mom mišljenju, prave je u činjenici da se podstiču i pomažu veliki proizvođači. Jedan veliki stočar, sa npr. 40 muznih krava u nekom selu ima jednu kuću i jedan dimnjak. Ako stimulišemo četiri mala stočara sa po 10 muznih krava, to su četiri dimnjaka u selu. Neće jedan veliki ponovo oglasiti ugašena školska zvona u selu, nego mnogo malih, onih koji će tu na zemlji svojih djedova rađati potomke.

Ruža kaže da želi da bude "ambasador sela", što joj novinarski posao i dijelom omogućava.

- Autor sam serijala emisija "Život je na selu" koji se emituje na RTRS-u. To je serijal o ljudima koji žive na selu, rade, privređuju i hrabri su da kažu koliko je to dobar život. Jer, u gradu se životari, a na selu istinski živi, i u materijalnom, i u duhovnom smislu - poručuje ona.

Senka Trivić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Zdravstvo

Šta znače česti ružni snovi

Riječ je o važnom otkriću budući da su loši snovi do sada najprije dovođeni u vezu sa psihičkim stanjima. Parkinsonova bolest, rani znaci otkrivanja i bolje šanse za liječenje su veliki izazov za naučnike, a zahvaljujući istraživačima sa University of Birmingham sada postoje preliminarni dokazi da bi učestali ili svakodnevni loši snovi mogli biti rani znak oboljenja. Važno otkriće: Parkinsonova bolest i učestale noćne more

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.