Prijava

Moja eKapija

Kontakt
NavMenu
Agro Energija Industrija Građevina Saobraćaj Finansije IT/Telekomunikacije Turizam, sport, kultura Zdravstvo Lifestyle Poslije posla
Početna Vijesti

Sve neizvjesnija budućnost sistema penzionog osiguranja - Da li ćemo raditi doživotno?

Izvor: Radio 021 Petak, 06.12.2019. 07:49
Komentari
Podeli
(Foto: Diego Cervo/shutterstock.com)
Kako bi očuvale redovnost isplata, nema evropske države koja u poslednjih dvadesetak godina nije korijenito reformisala penzijski sistem, a mnogima su bile potrebne i dvije reforme zarad očuvanja urednosti isplata.

Više od pola vijeka očajan je demografski trend, to je osnovni razlog zašto penzioni sistem, osmišljen još u vrijeme Bizmarkovog upravljanja Njemačkom, sve brže posrće.

Starih je sve više, mladih sve manje i veliko je pitanje hoće li se međugeneracijska solidarnost, na kojoj počiva penzioni sistem, održati u sadašnjoj formi. Jednostavno, nije izvjesno hoće li mladi uspjevati da privređuju dovoljno kako bi isplaćivali primanja i dvostruko brojnijoj penzionerskoj grupi.

Čini se da je na neizvjesnu budućnost mjesečnih prinadležnosti najstarijih odlučujuće uticala svjetska kriza koja nas je prije desetak godine zadesila. Mada se Obama, potom i donedavni evroguverner Mario Dragi, hvale da su "kvantifikativnim olakašanjem" savladali krizu, penzioneri stvari vide drugačije.

Problem je u prevelikoj količini novca, previše ga je, i banke nisu zainteresovane za štednju. Kamate su posle dugog konstantnog pada dospjele u negativnu zonu i tu se zadržale. Drugim riječima, ko štedi unaprijed gubi.

Uzaludna štednja

Takvom situacijom teško su pogođeni penzioni fondovi. Kao što je poznato, rad ovih institucija, i kada su u privatnom vlasništvu, u velikoj mjeri usmjerava vlada, propisujući okvirnu strukturu ulaganja. Do današnjeg dana opstalo je pravilo da svaki penzioni fond najmanje 20% kapitala mora da uloži u državne hartije od vrednosti, tradicionalno procjenjivane kao najsigurnija investicija.

Gornji prag ove vrste investicija nije određen, tako da su posljednje decenije, kada je kriza skresala poslovnu dobit mnogih firmi na nulu, penzioni fondovi sve intenzivnije kupovali državne obveznice. No, kriza se, bar kada je Evropa u pitanju, odužila preko svih očekivanja, prekomjerno upumpavanje evra snizilo je kamate na novčane pozajmice, do ispod nule.

Prvi put u istoriji novca, ulagači unaprijed gube. U takvoj situaciji se drastično smanjuje i dobit penzionih fondova.

Prihod od ulaganja ušteđenog novca sve je niži i mnogi fondovi su dospeli u nemogućnost isplate zajemčenih penzija. I to svejedno da li su u pitanju državni ili privatni.

Kada u penziju

Kriza je poprimila tolike razmjere da su mnogi uvjereni u kraj sistema penzionog osiguranja. Ovakvo shvatanje produbljuju i demografske promjene, naročito izražene širom Starog kontinenta.

Trajanje života se produžilo, sasvim je uobičajeno sresti starijeg od 78, dok u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj ili Švajcarskoj žene u prosjeku žive duže od 83 godine. Kako se u penziju i dalje ide sa navršenih 65, žene i sa 60 godina života, znači da se i penzija uživa znatno duže.

Tako je u Njemačkoj osamdesetih godina prošlog vijeka osiguranik u prosjeku devet i po godina primao penziju, da bi se u novom milenijumu penzionersko uživanje produžilo na dvadeset sezona. Država je reagovala povišavanjem granice na 67 godina, ali se već vidi da ni to neće biti dovoljno, pa se razmišlja da se limit postupno povisi na 70 ljeta.

Na ovu granicu sopstveno stanovništvo pripremaju i skandinavske zemlje, poznate kao baštenici takozvane socijalne države.

Tek pola plate

Stanovništvo Japana je, međutim, toliko ostarilo da ni pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju na 75 godina ne bi bilo dovoljno. Istovremeno, pokušaji vlada u Francuskoj i Hrvatskoj da produže radni vijek nisu uspjeli, mada je riječ o starim i društvima uočljivo opadajuće demografske krivulje.

Što se tiče Srbije, još od vremena hiperinflacije penzioni sistem ne funkcioniše putem fonda, već se uplate zaposlenih direktno isplaćuju za penzije starijih. Kako je u Srbiji 1,94 miliona radnika, a 1,75 miliona penzionera, jasno je da uplata 24,6% bruto zarade nije dovoljna, pa se bezmalo trećina novca neophodnog za isplatu penzija zahvata direktno iz državnog budžeta.

Ako je za utjehu, sve do prije sedam, osam godina iz budžeta se zahvatalo i do 48% penzijskih poreba. Ovakva situacija se reflektovala i na visinu penzija, retko gdje je prosječna penzija iznad 60%, a sve češće se spušta i na samo polovinu prosječne zarade.

Međutim, ni tu nije kraj, isplata je sve teža, pa se često može čuti da je sistem penzionog osiguranja zapravo neodrživ.

Uloga robota

Tako se predlaže da tokom radnog vijeka svaki zaposleni, tačnije svaki građanin, štedi za budućnost i ulaže u ono što bi mu u starosti donosilo prihod. Penzije ne bi postojale, već bi ljudi radili do kraja života, odnosno dokle god mogu.

Prva iskustva potvrđuju da postoje poslovi za matorce, ali i vitalni stariji ljudi koji mogu raditi i u poznom dobu. Procjenjuje se da će u budućnosti roboti raditi teške manuelne i izrazito jednolične poslove. Mladi bi se usmjeravali na profitnije poslove, dok bi stariji pružali relativno jednostavne i znatno skormnije plaćene usluge.

Ovakvom podijelom, stariji ne bi na tržištu rada konkurisali mladima. Istovremeno, stariji bi ublažavali i sve uočljiviji manjak radne snage.

Mada na prvi mah djeluje šokantno, budućnost penzionog sistema u formi sličnoj kakvu danas poznajemo postaje upitna. Predviđanja su takva da je pitanje samo hoće li se ljudski vijek produžiti na 105 ili 115 godina, pa je sporno sa 65 odlaziti u penziju i primati je kao redovnu narednih pola vijeka.

Produžetak radnog vijeka do sedamdesete godine životne dobi pomaže, ali samo u smislu da se penzije isplaćuju dvadeset, eventualno dvadeset i pet godina po okončanju radnog vijeka.

Vratiti smisao štednji

Čini se, međutim, da je rastu nepovjerenja u održivost penzionog sistema bitno doprinjela duga aktuelna kriza tokom koje je obesmišljena štednja na kojoj se temelji rad penzionih fondova.

Ostaje da se vidi hoće li se iz nevolja koje već predugo traju naći neki povoljniji, reklo bi se i ljudskiji izlaz od beskrajnog ubacivanja novca u finansijske tokove, obaranja vrijednosti novcu i obesmišljavanja štednje.

Tagovi:
penzioni sistem
penzije
održivost penzionih sistema
penzioni fond
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

23.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Američka kompanija Modine otvorila novi pogon i pokrenula novu proizvodnu liniju u Sremskoj Mitrovici

23.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

22.04.2024.  |  Finansije

Evo gdje 0,001% najbogatijih ulaže svoj novac

22.04.2024.  |  Finansije

23.04.2024.  |  Finansije

Mali: UK Export Finance zainteresovan za finansiranje nekoliko projekata u Srbiji

23.04.2024.  |  Finansije

22.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Dan grada Laktaša u znaku velike investicije - Mahle sutra otvara novu tvornicu

22.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

23.04.2024.  |  Agro, Industrija

Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu od 18. do 23. maja - Očekuje se oko 1.200 izlagača, IMT predstavlja traktor na električni pogon

23.04.2024.  |  Agro, Industrija

22.04.2024.  |  Finansije

Da li će isplata plata "na ruke" u RS uticati na bankarski sektor, investicije i Poresku upravu

22.04.2024.  |  Finansije

eKapija+

Vidi sve

23.04.2024.  |  Industrija

Agencija ZEDA vodi privrednike na sajam tekstila u Istanbulu, prijave do 30. aprila

23.04.2024.  |  Industrija

23.04.2024.  |  Energija

Miloš Colić, direktor kompanije New Energy Solutions - Prvi zeleni megavati iz vjetroparka Pupin već ove godine, u pripremi još mnogo novih projekata

23.04.2024.  |  Energija

23.04.2024.  |  Energija, Građevina

Vladan Komatović, generalni menadžer Green Energy 360 - Solarna elektrana "ključ u ruke" za mesec dana

23.04.2024.  |  Energija, Građevina

23.04.2024.  |  Građevina

Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti

23.04.2024.  |  Građevina

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

Sabiana Energy Smart - Inovativna rješenja za svjež vazduh u domu

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

22.04.2024.  |  Agro, Turizam, sport, kultura

Krajiška kuća uskoro i u Beču

22.04.2024.  |  Agro, Turizam, sport, kultura

20.04.2024.  |  Vijesti

Prijave za program "Tražim poslodavca 2024" od 13. do 15. maja

20.04.2024.  |  Vijesti

18.04.2024.  |  Energija, Finansije

Zelene obveznice stigle su i na BiH tržište - Čemu služe, koji su rizici i potencijali?

18.04.2024.  |  Energija, Finansije

Izdvajamo još...

Poslovni savjeti
Zašto ovih dana svi govore o Bitkoin halvingu?
Kako standardi omogućavaju odgovornu globalnu primjenu vještačke inteligencije?
Direktori iz BiH savjetuju - Koji je najbolji odgovor na pitanje o plati na intervjuu za posao
Stručnjak tvrdi: Ovih pet pitanja morate postaviti poslodavcu na razgovoru za posao!
Nekretnine - vijesti
Uz park kod banjalučke Delte mogli bi da niknu i stambeni kompleksi, Grad sprema izmjene regulacionog plana
Cijena stanova u Trebinju porasla, potražnja ostala ista
BH Banka za 5,5 mil KM prodaje poslovni objekat u Sarajevu
Treća sreća i licitacija za Hotel Internacional u Zenici, cijena snižena za skoro 2 mil KM
Nekretnine - projekti
I dalje se čeka gradnja davno najavljenog kompleksa Crystalico u Tuzli, investitor bez prihoda i sa dugovanjima
U sarajevskom naselju Mojmilo uskoro kreće gradnja stambeno-poslovnog kompleksa sa 119 apartmana (VIDEO)
Pored Sarajeva niče kompleks sa luksuznim kućama - Mountain View Resort imaće sportske terene, privatno obezbjeđenje i dječije igralište
Vlasnik hotela Grand u Tuzli planira gradnju stambeno-poslovnog kompleksa i etažnih garaža
Investirati u nekretnine?
Inflacija čini kupovinu stana nemogućom - Kvadrat košta kao tri plate
Stari stanovi u Srpskoj dostižu cijenu novih
Manje se gradi - stanje pogoduje samo investitorima
Najskuplji stan u Srpskoj prodat u Banjaluci za 603.577 KM

Rubrike za dalje čitanje

U šta ulagati
Startup
Infrastruktura
Cirkularna ekonomija
Retrospektiva investicija
Intervjui
Filantropi
Poslovni savjeti
Poslovno okruženje
Finansiranje
Ko je ko
Novi propisi
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.