Izvor: eKapija | Četvrtak, 05.12.2019.| 15:11
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Zarada nije glavni motiv za ostanak - Kako veliki privrednici regiona razmišljaju o motivisanju zaposlenih i širenju kapitala

Dobra plata više nije jedini razlog da radnik ostane u kompaniji. Da bi ostao on želi dobar ambijent, priliku za edukaciju i napredovanje, brigu o zaposlenom, i samo tako se može očekivati stvaranje dodatne vrijednosti, bila je poruka panela "Internacionalna strategija: Ritam razvoja i inovacija" na juče održanom CEO samitu u Beogradu koji su organizovali magazini InStore i NIN.

Na panelu su učestvovali Aleksandar Marković, generalni direktor Metalac grupe, Dejan Turk, generalni direktor Vip mobile i A1 (Srbija i Slovenija), Petar Ćorluka, direktor Violete iz Gruda i Svetozar Janevski, predsjednik UO makedonskog Tikveša.

- Nastojimo stvoriti ambijent gdje ljudi vole da rade - poručio je Turk. - Povjerenje se gradi i stvar menadžmenta je kako će upravljati u cilju boljeg poslovnog ambijenta za zaposlene. Mi smo obezbijedili vrtić za djecu zaposlenih i to je jedan od načina kako smo im izašli u susret.

Turk je istakao i problematiku Slovenije najprije u privlačenju radnika, a onda i izazovu da te radnike sada i zadrže.

- Slovenija se prva u regionu suočila sa ovim problemom. U jednom momentu nije bilo poštara, a sad ih je 900 iz regiona. Ima puno inicijativa kako privući radnu snagu u Sloveniju, od poštara do doktora. Međutim, porezi na plate su veliki, čak idu i do 70%, pa onda mnogi gledaju da idu dalje iz Slovenije. Zato je izazov naše zemlje da radnike koje je uvezla sada i zadrži - naveo je Turk.

Neke stvari treba predvidjeti i preduhitriti ih, poručio je glavni čovjek Violete, Petar Ćorluka.

- Ako predvidimo neke stvari, rješenja su uvijek na vidiku, a mi se u Violeti trudimo predvidjeti situacije, baš kakva je i ova sa trendom zadržavanja radnika. Želimo ambijent koji je motivišući za zaposlene. Kada investiramo u robote, povećava se produktivnost, a onda radnici ne rade neke obične poslove. Nove tehnologije stvaraju radna mjesta, ali se mora raditi na edukaciji i prekvalifikaciji. Školstvo je takvo kakvo jeste, i ne možemo očekivati da mladi dođu iz škole poptuno spremni za posao. Moramo puno uložiti u obuku i edukaciju, i motivirati ih. Ali oni će biti motivirani ako znaju da je kompanija spremna na širenje, investiranje i otvaranje drugačijih radnih mjesta, onih koji ranije nisu postojali. Violeta sarađuje sa srednjim školama, ulažemo u praksu mladih i to nam se višestruko vraća. Ako budemo tako razmišljali, radnici će dolaziti kod nas.

Ne očekuje, kaže Ćorluka, nikakvu pomoć države, i kad ne očekuju, ne mogu ni biti razočarani.

- Oslonjeni smo sami na sebe. Firma raste i misimo da ćemo još više ulagati. Sada su nam stigli inženjeri iz Indije i pomažu našim inženjerima - poručio je Ćorluka.

Iskustva makedonske privrede prenio je predsjednik uprave vinarije Tikveš, Svetozar Janevski, koji je istakao problem sa kojim se sve privrede suočavaju u regionu - nemaju radnike koji bi radili na selu.

- Dugo godina smo stvarali kadrove kao po kalupu, te danas imamno mnogo lidera i menadžera, a nemamo agronoma, te ih uvozimo iz južne Afrike. U našem regionu, i da im ponudite platu od 3.000 EUR, jednostavno ne možete naći inženjera agronomije, a naša najveća prilika je poljoprivreda.

Sistemski je, kaže, kasno da riješavamo.

- Nikad zajednički u regionu nismo razmišljali dugoročno. Imamo partitokratije u našim državama i to ima svoje posljedice. Moramo znati šta će biti za pet godina i raditi na tome - rekao je Janevski.

Ima li motivacije za jačanje kapitala i nove investicije?

Kada se na momenat odmaknu od brige o zadržavanju i motivisanju zaposlenih, privrednicima je svakako veliki izazov uploviti u nove investicije, ojačati kapital, pridobiti nove kupce, ulagati u segment koji do tada možda nije bio core biznis.

U Srbiji, kako kaže, Aleksandar Marković, direktor Metalca iz Gornjeg Milanovca, kao da vlada frustracija o podjeli na domaće i strane investitore, tj. ko ima više povlastica.

- Sve su to investicije, odakle god dolazile. Svi bi ipak trebalo da budu pod istim uslovima. Svako ko ima dobar biznis plan investiraće bez obzira na subvencije. Postoje frustracije da niste u istom položaju kao oni koji dođu iz inostranstva i imaju subvencije. Nije bitno je li domaća ili strana investicija, ali morate stvoriti ambijent da privrednici imaju motiv za ulaganje... Ako prilagodite propis da strani investitor bude oslobođen carine na uvoz opreme iz npr. Koreje, a taj isti propis ne možete primjeniti za domaće firme, onda je to nonsens. Treba razmišljati o svakom investitoru.

Kapital traži plodno tle, i ako je okruženje nepovoljno, on ide dalje, poručio je Dejan Turk.

- U Srbiji se spremamo za investiranje u 5G mrežu i vjerujemo da će biti povoljan ambijent da se krene u to. Kada ste dio velike grupacije, kao što smo mi, onda morate imati dobre argumente zašto da dio novca grupe baš dođe u zemlju u kojoj poslujete. U našoj grupi je 25 zemalja, milijarde su ograničene i jasno se mora obrazložiti gdje ide koja količina novca - pojasnio je Turk.

Turk je istakako da će se u budućnosti dosta nade polagati u saradnju operatera, i da će sebičnost morati da se odstrani.

- Ako cijena licenca ne bude visoka, imaćemo više novca za ulaganje.

Violeta je, kaže Ćorluka, pokazala da se iz malog mjesta može boriti sa jakom konkurencijom.

- Mi smo navikli na svakakve scenarije i ne očekujem ništa dobro od države. Violeta je jedini proizvočač pelena u regionu i bori se sa konkurentom čiji je godišnji globalni marketinški budžet 10 mlrd USD. Ali, ako se fokusirate na razvoj svog biznisa, uspjećete. Ako gledate šta susjed radi i ako ga kopirate, nećete učiniti dobro ni sebi ni njemu.

Entuzijazam i vjera da se može uspjeti je ključ za sve, poručuje Ćorluka.

- Violeta je uložila u hotel u Sarajevu i već četiri godine imamo najbolje ocjene na Bookingu. Ulaganje u hotel je došlo slučajno, kada smo dug pretvorili u dobar posao. Planiramo i dalje ulagati u turizam. Mislim da je BiH otvorena za strane investicije, ali niko neće da investira jer je smatraju trusnom zemljom. Ne slažem se s tim, mislim da se u BiH može dobro živjeti.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.