Izvor: Nezavisne novine | Utorak, 19.11.2019.| 08:10
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Klimatske promjene isušuju tresetna zemljišta - Moguće ispuštanje ugljenika, umjesto apsorpcije

Močvara
Tresetna zemljišta su prirodni upijači ugljenika, pošto apsorbuju ugljen dioksid iz atmosfere i "zakopavaju" ga u sebe. Samo u Evropi, one "zaključavaju" pet puta više ugljenika nego šume. Martin Blauv sa Queens univerziteta u Belfastu rekao je da tresetna zemlja pomaže u očuvanju planete, jer "usisava" ugljenik iz atmosfere i skladišti ga, što ublažava posljedice klimatskih promjena.

Ali najnovije istraživanje pokazuje da se tresetna zemljišta isušuju i da se nalaze u krhkom stanju, a to bi za posljedicu moglo da ima obrnut proces - da zemljište počne da ispušta ugljenik, umjesto da ga apsorbuje. Naučnici kažu da je u ovom trenutku izuzetno važno da se očuva ova vrsta zemljišta.

Istraživači su ispitali 31 tresetno zemljište u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i ostatku Evrope kako bi spoznali razmjere promjena u poslednjih 2.000 godina.

Studija je objavljena u specijalizovanom magazinu Nature Geoscience, a pokazala je da je veći dio ovakve vrste zemljišta postao suvlji od 1800. do 2000. godine. U procentima, 40% je suvlji nego prije 1.000 godina 24% nego pre 2.000 godina.

Oko 15% svjetskih površina tresetnog zemljišta, koje pokriva manje od 0,4% kopna na planeti je isušeno, što je stvorilo efekat staklene bašte, saopštila je Međunarodna unija za očuvanje prirode.

Grejem Svindls sa Univerziteta u Lidsu, koji je vodio studiju, rekao je da je sada važnije nego prije da se očuva zemljište, a za to je potrebno racionalno upravljanje i aktivna obnova.

- Kombinacija pritiska klimatskih promjena i uticaja čovjeka mogu potencijalno da dovedu do toga da ovi ekosistemi za skladištenje ugljenika postani izvori ispuštanja istog u prirodu - upozorio je Svindls.

Šta je tresetno zemljište?

Tresetno zemljište je vrsta vlažnog zemljišta, koje postoji u skoro svima zemljama na planeti, od kišnih bara u Velikoj Britaniji do močvarnih šuma u Aziji. To je organski sediment, koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. Formirao se milionima godina unazad.

Prirodno tresetno zemljište na našoj planeti skladišti više ugljen-dioksida nego sva ostala vegetacija zajedno.

Štetu ovoj vrsti zemljišta nanose klimatske promjene, izvlačenje treseta, drenaža, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemljište.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.